A

 

ADD (attention deficit disorder = poremećaj smanjenja pozornosti) – naziv koji se ponekad daje osobama kojima je otežana koncentracija zbog razlika u načinima na koje njihov mozak radi. Naziv koji stručnjaci najčešće upotrebljavaju je ADHD.

 

ADHD (attention deficit hyperactivity disorder = poremećaj pozornosti s hiperaktivnošću) – naziv kojim se opisuju osobe kojima je otežana koncentracija ili sposobnost biti na miru i koncentriran zbog razlika u načinima na koje njihov mozak radi. Mozak i tijelo nisu bolesni. Djeca s ovim poremećajem imaju poteškoće s održavanjem pažnje dok učiteljica objašnjava gradivo ili s usredotočenošću na zadatke koji se trebaju riješiti, teško uče gradivo koje se ostalim učenicima čini laganim. Razumije se ono što se treba naučiti, ali postoji nemogućnost organizacije. Ovaj poremećaj može stvoriti snažne osjećaje, kao što su ljutnja i tuga, može utjecati na dnevnu rutinu, na kvalitetu sna, pa čak i na ono što se voli jesti. Utječe na slaganje s odraslima i drugom djecom jer oni često ne razumiju ili im se ne sviđa ono što dijete čini ili ono što im govori. Djeca s ADHD-om obično imaju puno energije i sudjeluju u mnogim aktivnostima, aktivna su i žele probati nove stvari, kreativna i imaju posebne talente (glazba, umjetnost, sportske aktivnosti, tehnika, gluma, računala).

 

AGRESIJA – nasilje, ponašanje čija je osnovna namjera da se nanese šteta, da se netko fizički ili psihički povrijedi, ugrozi u fizičkom, kulturnom, moralnom i svakom drugom pogledu. Agresija je također oružani napad ili prijetnja silom protiv druge suverene države.

 

ANALGETICI – skupina lijekova koji su legalni, dostupni svima, sa ili bez liječničkog recepta. Primarna svrha im je uklanjanje boli (u tu definiciju spadaju i druge droge i narkotici) i normalno funkcioniranje.

 

ANDROGINA OSOBA – osoba koja se izgledom i vlastitom identifikacijom ne priklanja ni ženskom ni muškom rodu, te se rodno izražava miješano ili neutralno.

 

B

 

BISEKSUALNA OSOBA – osoba koju emocionalno i/ili fizički privlače osobe istog i različitog spola ili roda.

 

BOSING – pretpostavljeni se neprijateljski odnosi prema radniku na nižem položaju i očituje to agresivnim i vrijeđajućim ponašanjem.

 

BRAK – društveno odobrena seksualna zajednica dviju ili više osoba. Brak gotovo uvijek uključuje dvije osobe suprotnog spola, ali u nekim kulturama toleriraju se i tipovi homoseksualnog braka. Obično se očekuje da će bračni par roditi i odgojiti djecu.

 

C

 

CIVILNO DRUŠTVO – područje aktivnosti koje leži između države i tržišta, uključujući obitelj, škole, razne udruge i neekonomske institucije; polje slobodnog izražavanja ekonomskih, političkih, kulturnih, religijskih, svjetonazorskih interesa pojedinaca. Civilno društvo ili civilna kultura od ključne je važnosti za demokratska društva.

 

CRKVA – velika skupina ljudi koji pripadaju nekoj vjerskoj organizaciji. Crkve obično imaju formalnu strukturu vjerovanja, rituala i unutarnje organizacije moći, s hijerarhijom crkvenih dužosnika. To je obuhvatna organizacija koja prihvaća ljude iz svih socijalnih slojeva, a njezini članovi uglavnom nisu izabrali članstvo, nego su rođeni kao članovi crkve. Odnos crkve prema vrijednostima društva najčešće je pozitivan, a crkva često zagovara tradicionalne i konzervativne vrijednosti, sukladne svetim spisima za čije tumačenje drži da je jedina nadležna. Vjerski su obredi uglavnom formalni i ne zahtijevaju posebno osobno sudjelovanje vjernika. Svećenstvo je profesionalno i posebno školovano. Pojam crkve se rabi i za građevinu u kojoj se održavaju vjerski obredi.

 

CYBERBULLYING – nasilje među vršnjacima preko interneta. To je bilo koja komunikacijska aktivnost putem interneta (e-mail, web stranica, blog, instant messaging, chat), videa ili mobilnih telefona koja služi kako bi se neko dijete ponizilo, zadirkivalo, prijetilo mu se ili ga se teroriziralo na neki drugi način. Uvijek je cilj povrijediti, uznemiriti ili na bilo koji drugi način naštetiti djetetu. Ovo nasilje može činiti jedna osoba ili grupa. Elektroničko nasilje obuhvaća slanje anonimnih poruka mržnje, širenje nasilnih i uvredljivih komentara o vršnjaku, kreiranje internetskih stranica (blogova) koje sadrže priče, crteže, slike i šale na račun vršnjaka, slanje tuđih fotografija te traženje ostalih da ih procjenjuju po određenim karakteristikama, otkrivanje osobnih informacija o drugima, „provaljivanje“ u tuđe e-mail adrese, slanje zlobnih i neugodnih sadržaja drugima, prijetnje smrću, izlaganje sadržajima neprimjerenim dobi, seksualno namamljivanje itd.

 

D

 

DELINKVENCIJA – podrazumijeva širok raspon kršenja pravnih i društvenih normi, od nepristojna ponašanja do kriminalnih djela kao što je krađa. U kriminologiji se obično upotrebljava pojam maloljetnička delinkvencija kako bi se ukazalo na visoku razinu kažnjivih djela koja čine mlade muške osobe u dobi od 12 do 20 godina.

 

DEMOKRACIJA – „vladavina naroda“. U starogrčkome društvu demokracija je označavala vladavinu građana nasuprot vladavini tirana ili aristokracije. U modernim demokracijama građani ne vladaju izravno nego najčešće kroz natjecateljski politički sustav izborima biraju zastupnike u parlament. Demokracija se tako često dovodi u vezu sa zaštitom osobnih sloboda od upletanja države.

 

DEVIJANTNOST – ponašanje koje se ne poklapa s normama ili vrijednostima koje podupire većina pripadnika skupine ili društva i najčešće izaziva opću osudu članova društva. Ono što se smatra „devijantnim“ varira koliko variraju norme i vrijednosti, pa tako mnoge oblike ponašanja koji se visoko cijene u jednom kontekstu, ili unutar jedne skupine, drugi mogu smatrati negativnima. Primjeri: ubojica, fizičar koji razvija novu teoriju, mafija itd.

 

DIJETE (po Konvenciji o pravima djeteta) – svaka osoba mlađa od 18 godina, osim ako se zakonom koji se primjenjuje na dijete granica punoljetnosti ne odredi ranije.

 

DJECA – osobe mlađe od 14 godina; nisu kaznenopravno odgovorna, nisu uračunljiva niti kriva, pa ne mogu biti kažnjena. Njihova neodogovornost postoji bez obzira na njihovo duševno stanje. Ne mogu odgovarati za kaznena djela ni u iznimnom slučaju kad su svjesna značenja svoga djela i kad mogu upravljati svojim postupcima. Dijete se ne može kazneno ni prekršajno goniti, ne može se tužiti niti ga se može kazniti. Ipak, socijalna služba može izreći nadzor nad izvršavanjem roditeljskog prava i, ukoliko je situacija u obitelji djeteta krajnje nepovoljna, socijalna služba može dijete izdvojiti iz obitelji i smjestiti ga u odgojnu ustanovu/dom.

 

DJECA BEZ PRATNJE – djeca odvojena od oba roditelja ili zakonskih skrbnika u dobi od 0 do 18 godina starosti, a nalaze se izvan svoje zemlje porijekla. Djeca se nalaze izvan zemlje porijekla prije svega zbog straha od progona u zemlji porijekla, zbog izostanka zaštite u slučaju kršenja ljudskih/dječjih prava, zbog oružanih sukoba i dr. Skupina djece bez roditelja vrlo su često žrtve trgovanja ljudima u svrhu seksualnog zlostavljanja, prisilnog rada ili drugih vrsta zlouporabe. Neka od djece odvojena od roditelja izvan svoje zemlje porijekla nalaze se potpuno sama, dok neka djeca mogu biti u društvu članova šire obitelji ili drugih odraslih osoba.

 

DISKRIMINACIJA – stavljanje osobe u nepovoljniji ili nejednak položaj isključivo zbog neke od njenih osobina: boja kože, etnička pripadnost, spol, jezik, vjera, invaliditet, dob, spolna orijentacija, socijalni status ili neke druge osobine. Neizravna diskriminacija se događa kada naizgled neutralna odredba stavlja neke osobe u nepovoljniji položaj, npr. ako se na posao primaju samo osobe više od 180 cm, bez da je to uvjet obavljanja posla (takva odredba, iako neutralna po spolu, imat će nepovoljni učinak na žene), ako se za posao čistača/ice traži da osoba perfektno govori službeni jezik države u kojoj se nalazi (u nepovoljni položaj stavit će se imigranti) itd.

 

DISKRIMINATORNO PONAŠANJE – ovakvo postupanje proizlazi iz stereotipa i predrasuda koje nastaju kao posljedica pojednostavljenih i vrlo često iskrivljenih slika o onima drugačijima od nas, odnosno drugačijima od grupe kojoj pripadamo. Primjeri: vrijeđanje, stvaranje osjećaja nelagode, straha ili poniženja; otkaz zbog izražavanja seksualne orijentacije; postavljanje pitanja o planiranju obitelji na intervjuu za posao; odbijajnje posluživanja u restoranu ili dućanu zbog boje kože ili etničke pripadnosti itd.

 

DISGRAFIJA – odnosi se na poteškoće usvajanja vještine pisanja (prema pravopisnim načelima određenog jezika). Prepoznaje se u nepravilnom držanju olovke, nečitkom rukopisu, nepoštovanju crtovlja, ispuštanju slova i slogova te zamjeni slova. Disgrafija nije povezana s neznanjem pravopisa i trajno je zastupljena bez obzira na stupanj intelektualnog i govornog razvoja.

 

DISKALKULIJA – odnosi se na poteškoće usvajanja matematičkih vještina i utječe na matematičko računanje. Može također utjecati i na sposobnost pamćenja matematičkih podataka, na pojam vremena, novca te na glazbene pojmove.

 

DISLALIJA – općeniti naziv za sve poremećaje u govoru. Najčešće se javlja u vidu omisija (ispuštanje glasova ili samo nekih njegovih dijelova). Uglavnom se javljaju u toku razvoja govora, no mogu nastati i u zreloj, pa i staračkoj dobi.

 

DISLEKSIJA – odnosi se na poteškoće iščitavanja i razumijevanja pročitane riječi i pravilnog pisanja riječi. Dijete zamjenjuje slova koja sliče zvučno ili slično izgledaju (d-b, b-p, i-l, š-ž, m-n) te ispušta slogove i dijelove riječi. Disleksija nije uzorkovana intelektualnim nedostacima, manjkavim sociokulturnim prilikama, načinom poučavanja niti ikakvim poznatim neurološkim oštećenjem.

 

DISPRAKSIJA – odnosi se na motoričke poteškoće i utječe na sposobnost koordiniranja pokreta, te dovodi do ispada na planu jezika, percepcije i mišljenja. Dispraksija je neurološki uvjetovana i prisutna je od rođenja.

 

DRAG KING – žena koja se odijeva u mušku odjeću u svrhu političkog performansa, zabave ili osobnog zadovoljstva, predstavljajući na taj način vlastitu definiciju muškosti.

 

DRAG QUEEN – muškarac koji se odijeva u žensku odjeću radi osobnog zadovoljstva ili zabavnog ili političkog performansa.

 

DROGA – svaka supstancija koja može modificirati funkcije i individualno ponašanje uzrokujući funkcionalne ili patološke promjene središnjeg živčanog sustava (National Comission on Drug Abuse).

 

DRUŠTVO – riječ „društvo“ odnosi se na odnose s drugim ljudskim bićima (na druženje, druželjubivost i društvenost), na općeniti kolektiv kojem pripadamo (društvo se uvijek shvaća s određenog stajališta uključivanja odnosno isključivanja), na kolektivni život uopće (u smislu uzajamnih očekivanja, obveza i normi, u smislu utvrđenih načina obavljanja stvari i institucija itd).

 

DRUŠTVENA STRATIFIKACIJA – poseban oblik društvene nejednakosti - različita dostupnost društvenim resursima: materijalnom bogatstvu, prestižu i moći.

 

DRUŠTVENA GRUPA – određeni broj ljudi koji se nalaze u relativno stalnoj i redovitoj interakciji, što pridonosi da članovi grupe imaju osjećaj pripadanja naspram nečlanova.

 

DRŽAVA – društvena organizacija koja ima monopol fizičke prisile u obavljanju vlasti. To je politički aparat (vladine institucije plus državna birokracija, tj. službenici) koji vlada na određenom teritoriju, a njegova vlast je poduprta zakonom i sposobnošću uporabe sile, te se svi dijelovi društva moraju pokoriti.

 

E

 

EKOLOGIJA – znanstveno proučavanje odnosa između živih organizama i njihovog okoliša. Okoliš možemo promatrati kao ekosistem, a to znači relativno stabilnu skupinu organizama koji su međuzavisni. Ekologija se u svom djelovanje koristi saznanjima iz širih disciplina, od kemije do matematike. Njemački zoolog Ernst Haeckel prvi je upotrebio pojam ekologija.

 

EKONOMSKO NASILJE – uključuje krađu, uzimanje i/ili iznuđivanje novca.

 

ELITA – mali broj ljudi koji sebe smatra, ili ih drugi smatraju, društveno, intelektualno ili profesionalno superiornima unutar određene društvene skupine; „cvijet“, „krema“ nekog društva.

 

EMIGRACIJA – iseljavanje; proces u kojem ljudi zbog političkih, ekonomskih, vjerskih ili drugih razloga napuštaju svoju zemlju kako bi se nastanili drugdje.

 

EMOCIONALNO ZLOSTAVLJANJE DJECEpodrazumijeva neke oblike neprikladna roditeljska ponašanja prema djeci: odbijanje emocionalnog odgovora djetetu, vrijeđanje, zastrašivanje, izoliranje, pogrešno socijaliziranje, iskorištavanje, ograničavanje djetetove slobode, ponižavanje, ismijavanje te neprijateljsko ponašanje. Emocionalno zlostavljanje ostavlja trajne i teške posljedice na djetetu iako ne moraju biti „vidljive“ odmah na početku. Za njegovo prepoznavanje su ključne etničke, kulturne i običajne norme određene zajednice.

 

EMOTIVNI MOBING – pojavljuje se u situacijama koje imaju korijene u različitim osjećajima, kao što su ljutnja, ljubomora, zavist, kompetitivnost, antipatija, neprijateljstvo i često se očituje kao: kritike, bojkotiranja, razna podmetanja, ponižavanja, uvrede; blokiranje dotoka informacija na koje radnik ima pravo te njegovo postupno izoliranje.

 

ETIKETIRANJE – objašnjava pojavu da ako se skupina ili pojedinac definira kao devijantan, doći će do značajnih i često nepredviđenih posljedica u ponašanju, odnosno etiketira ih se kao devijantne. Pojedincu ili skupini se daje određena „etiketa“ i oni se u skladu s time, počinju ponašati tako.

 

ETNICITET – objedinjuje kulturne i psihološke aspekte, otkrivajući narodu cjelokupnost njegove povijesti i njegove strukture: njegovu privredu i jezik, običaje i vjeru, politiku i susjede, težnje i interese. Etnicitet je najbitnije svojstvo etničkih grupa.

 

ETNIČKE GRUPE – društvene grupe koje se međusobno razlikuju poglavito u kulturnim značajkama: jeziku, religiji, povijesti i podrijetlu (stvarnima ili izmišljenima), običajima, stilu odijevanja ili kićenja. Često ih karakterizira osjećaj solidarnosti i izražena svijest o zajedničkom kulturnom identitetu; primjer: židovska zajednica u SAD.  

 

F

 

FEMINIZAM – pokret za ravnopravnost žena s muškarcima i izjednačenje u radnim pravima i socijalnom položaju.

 

FIZIČKO NASILJE – manifestira se kroz različite oblike fizičkog zlostavljanja, a za posljedicu ima nanošenje ozljeda. Uključuje ponašanja kao što su šamaranje, udaranje rukama, nogama i predmetima, guranje, čupanje kose, ugrizi i opekotine, zaključavanje i ugrožavanje slobode kretanja, izlaganje opasnostima itd.

 

G

 

GEJ/GAY – osoba koja se definira kao muškarac koju emocionalno i/ili fizički najčešće privlače osobe društveno ili samodefinirane kao muškarci.

 

GENOCID (prema Kaznenom zakonu) – tko s ciljem da potpuno ili djelomice uništi neku nacionalnu, etničku, rasnu ili vjersku skupinu zapovijedi da se članovi skupine ubijaju ili da im se nanose teške tjelesne ozljede ili da im se teško narušava tjelesno ili duševno zdravlje, ili da se pučanstvo prisilno raseljava, ili da se skupina stavi u takve životne uvjete koji bi doveli do njezina potpuna ili djelomična istrebljenja, ili da se primijene mjere kojima se sprječava rađanje između pripadnika skupine, ili da se vrši prisilno preseljavanje djece u drugu skupinu, ili tko s istim ciljem počini neko od navedenih djela, kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora (članak 156.)

 

GLAZBENA INTELIGENCIJA – ljudi s ovom vrstom inteligencije misle kroz glazbu, čuju i prepoznaju glazbene obrasce, imaju sposobnost stvaranja ili komponiranja glazbe, dobrog pjevanja ili razumijevanja i cijenjenja glazbe, sposobnost držanja ritma. Vole pjevati, pjevušiti, slušati glazbu, svirati te im dobro ide pamćenje melodija, prepoznavanje tonova, uočavanje ritmova, a najbolje uče kroz ritam, melodiju i glazbu. Ovu vrstu inteligencije imaju dobro razvijenu pjevači, glazbenici, skladatelji, DJ-i.

 

GLOBALIZACIJA – jačanje društvenih veza diljem svijeta koje povezuju lokalno i globalno na način da su lokalni događaji oblikovani događajima koji se zbivaju kilometrima daleko i obrnuto. Globalizacija jednako djeluje kako na događaje na svjetskoj razini, tako i na svakodnevni život i naši životni uvjeti se mijenjaju. Sve je veća međuovisnost različitih naroda, regija i zemalja svijeta, koja nastaje jer jednovrsni društveni i ekonomski odnosi počinju obuhvaćati cijeli svijet. Osobina globalizacije je odsutnost centra, kontrolirajućeg stola, ona se događa svima nama, a ne samo nekima.

 

GRAĐANSTVO – povijesno ideju građanstva može se pratiti od klasičnog svijeta Grčke, Rima, preko renesansnih gradova sjeverne Italije. U Europi, građaninom se izvorno smatralo stanovnika grada. Pod građanstvom se podrazumijeva političko-pravni status (državljanstvo) koji daje identitet i određuje raspodjelu resursa unutar društva. Važan je dio društvene pravednosti jer uključuje ravnotežu između doprinosa (rad, vojna služba) i nagrada (obrazovanje, sigurnost).

 

H

 

HERMAFRODIT – pogledati pod INTERSEKSUALNA OSOBA

 

HETEROSEKSIZAM – proces u kojem se neheteroseksualni ljudi kategoriziraju i diskriminiraju na temelju svoje seksualne orijentacije.

 

HOMOFOBIJA – opisuje strah od osoba homoseksualne orijentacije i prijezir prema njima.

 

HOMOSEKSUALNOST – orijentacija seksualnih aktivnosti prema osobama istog spola. Homoseksualnost nije bolest niti je izrazito povezana s bilo kojom psihičkom bolešću, a postoji u svim kulturama. Povremena homoseksualnost je prolazni homoseksualni susret koji bitno ne mijenja opći seksualni život osobe. Primjeri su dječačka zaljubljenost i međusobna masturbacija.

 

HOMOSEKSUALNOST KAO NAČIN ŽIVOTA  - tiče se pojedinaca koji su „javno priznali“ i koji su veze s osobama istog seksualnog ukusa učinili ključnim dijelom svojeg života. U ovu skupinu spadaju pripadnici gay subkulture.

 

HORIZONTALNI MOBING – kada se mobizirajuće akcije događaju među radnicima koji su na jednakom položaju u hijerarhijskoj organizaciji. Osjećaji ljubomore, ugroženosti i zavisti dovode do želje da se nekog eliminira kako bi se napredovalo u karijeri.

 

I

 

IDENTITET – istaknuta karakterna osobina pojedinca ili skupine koja je u vezi s time što oni jesu i što im je važno; skup značajki koje neku osobu čine onom koja jest. Neki od glavnih izvora identiteta su rodna pripadnost, seksualna orijentacija, nacionalnost ili etnička pripadnost i društvena klasa. Identitet pojedinca određuje također ime, a imenovanje je važno i za grupni identitet.

 

IDEOLOGIJA – skup ideja i vjerovanja o svijetu, čovjeku i društvu, usmjerenih na održavanje ili na promjenu postojećeg stanja u društvu, te služe kao opravdanje interesa dominantnih skupina. Ideologija zbilju prikazuje na iskrivljen način, što ide u prilog povlaštenih skupina u društvu, a na štetu potčinjenih. Ta iskrivljenost je društveno uvjetovana zabluda za koju ljudi vjeruju da je prirodno i prema tome neupitno stanje stvari. Primjer je patrijahalna ideologija (otac zarađuje, a majka se brine o djeci i kućanstvu).

 

IMIGRACIJA – individualno motivirano miroljubivo kretanje ljudi između dobro ustanovljenih zemalja na približno istom stupnju civilizacije, a cilj je nastaniti se u drugoj zemlji.

 

INCEST – rodoskvrnuće; spolni odnosi s najbližim srodnicima. Incest se, u određenoj mjeri, događa u svim društvima, a zabranjen je u gotovo svim ljudskim kulturama. Izuzetak su egipatski faraoni, vladari na Havajima i carevi Inka. Prema hrvatskom Kaznenom zakonu, članak 198., tko izvrši spolni odnošaj ili s njim izjednačenu spolnu radnju s rođakom po krvi u ravnoj lozi ili s bratom ili sestrom, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

 

INDIVIDUALIZIRANI PRISTUP – djeca s poteškoćama u učenju zahtijevaju posebnu pozornost u procesu odgoja i obrazovanja pa im je potrebno osigurati posebnu brigu u vrijeme školovanja. Suradnjom sa stručnjacima u školi (defektologom, psihologom, logopedom, pedagogom) omogućuje se individualizirani pristup djetetu. To je prilagođeno, postupno, modificirano i inteligentno vođeno učenje nastavnog gradiva te dijete usvaja učinkovite mehanizme učenja i postaje svjesno svojih sposobnosti, pa tako izgrađuje i pozitivnu sliku o sebi, kao i samopouzdanje. Važna je bliska suradnja roditelja s učiteljem, a i s drugim stručnjacima u školi.

 

INSTITUCIJE – društvene aktivnosti koje se redovito i stalno ponavljaju, koje se održavaju i reguliraju pomoću društvenih normi i imaju veliku važnost za socijalnu strukturu. One znače uspostavljene načine ponašanja i u tome imaju sličnosti s ulogama, ali su institucije obuhvatnije, općenitije i uključuju mnogo toga. Primjer institucije je škola.

 

INTELIGENCIJA – sposobnost otkrivanja zakonitosti u odnosima među činjenicama, te razina intelektualnih sposobnosti, a mjeri se IQ testovima (testovima za utvrđivanje kvocijenta inteligencija) jer se ne može mjeriti izravno. To je urođena sposobnost stoga ne možemo utjecati na njenu visinu, ali ju možemo razvijati.

 

INTERNET – izvori interneta leže u politici obrane tijekom razdoblja hladnog rata. Prvotno je to bila ograničena mreža, zvana ARPANET,  pokrenuta 1969. godine. Godine 1983. razdvojila se na ARPANET (za znanstvene svrhe) i MILNET (izravno usmjeren vojnoj primjeni), a kasnije je mreža svih mreža nazvana INTERNET. Glavne osobine te mreže bile su da ona može preživjeti uklanjanje ili uništenje cijele komunikacijske infrastrukture i da nudi slobodan pristup akademskim i istraživačkim korisnicima. Internet je decentraliziran sustav komunikacije, a u temelju mu je ideja slobodne i neometane komunikacije. Na internetu dolazi do brzog prijenosa informacija, videoslika, teksta i glasa. Ovdje se mogu naći različita područja zabave: glazbena umjetnost i diskografija, film, književnost i nakladništvo, likovna umjetnost itd. Internet nudi mogućnost emancipacije te može biti mjesto iznošenja stajališta i testiranja ideja, ali i mjesto ugnjetavanja, ugrožavanja privatnosti, seksualnog zlostavljanja, rasizma, mjesto gdje se dolazi u doticaj s eksplicitnim seksualnim i potencijalno uvredljivim sadržajima te maloljetničkom pornografijom. Internetom se lako šire poruke i nebrojeno je mnogo načina njihovog prenošenja pa postaje iznimno teško „ubiti“ poruku. Javljaju se mnogi problemi vezani uz nadziranje informacija i načina uspostavljanja sudske kontrole nad umreženom okolinom, naročito pitanja vezana uz pristup informacijama, privatnost, autorska prava i pravnu regulaciju. Informacije su dostupne bez obzira na društvena i kulturna ograničenja i politiku država-nacija.

 

INTERSEKSUALNA OSOBA – osoba koja se rađa s nedefiniranim spolnim organima i odstupa od uvriježenog društvenog spolnog razlikovanja koje dijeli osobe na samo dvije kategorije muškog i ženskog spola. U prošlosti se interseksualna osoba nazivala hermafroditom.

 

INVALID – osoba kojoj je zbog bolesti, ozljede ili prirođene mane trajno, djelomično ili potpuno, smanjena sposobnost za rad i samostalan život. Kategorije: invalid rada, ratni invalid.

 

IZBJEGLICA prema Ženevskoj konvenciji – osobu koja se zbog događaja nastalih prije 1.siječnja 1951. godine, a temeljem dobro osnovanog straha od proganjanja zbog rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti nekoj društvenoj grupi ili zbog političkog mišljenja nalazi izvan zemlje svojega državljanstva, ili koja se zbog straha ne želi staviti pod zaštitu zemlje porijekla; te osoba bez državljanstva koja se, zbog već spomenutih okolnosti, nalazi izvan zemlje svog prijašnjeg stalnog prebivališta i nije u mogućnosti u nju se vratiti, odnosno zbog straha to ne želi.

 

K

 

KAPITALIZAM – društveno uređenje osnovano na eksploataciji jedne klase po drugoj. Predstavlja drugačiji oblik ugnjetavanja i eksploatacije, tako što sva sredstva proizvodnje pripadaju manjini, klasi kapitalista, dok je istodobno njihov neposredni proizvođač, radnik, lišen tih sredstava. U kapitalizmu robna proizvodnja poprima sveopću i gospodujuću formu. Odigrao je progresivnu ulogu u razvitku društva.

 

KIBERNETSKI PROSTOR (engl. cyberspace) – termin koji je prvi put upotrijebio SF autor W. Gibson, u svom romanu „Neuromancer“, a odnosi se na zamišljeni virtualni prostor koji je odvojen od fizičkih komponenti te na globalnu ukupnost računalnih mreža i informacija, kao i interakcija koje se u toj sferi odvijaju. U tom prostoru ljudi koriste komunikaciju posredovanu tehnologijom, manifestiraju riječi, ljudske odnose, podatke, dobrobit i moć. Ulazak u kibernetski prostor znači fizičko pristupanje uređaju, bez obzira radi li se o računalnom zaslonu, telefonu ili čak dvije posude spojene konopcem. Na kibernetski prostor možemo gledati kao na svijet globalne razmjene znanja, vrijednosti, zabave, tajni te svih ljudskih djelatnosti koje možemo predstaviti znakovima, tekstovima, zvukovima i slikama. Manifestacije kibernetskog prostora su telefonski razgovori, elektronska pošta, mailing liste, chat rooms, web stranice, elektronske biblioteke, videokonferencije, virtualna realnost, interaktivna televizija itd, a internet je jednostavna forma kibernetskog prostora.

 

KLASE – velike skupine ljudi koji imaju slične ekonomske resurse, što snažno utječe na njihov način života. Neke od najvažnijih karakteristika klase su: ne uspostavljaju se na religijskoj ili zakonskoj osnovi, njena pripadnost je djelomice individualno postignuta, djeluje na temelju neosobnih odnosa. Klasa je i dalje utjecajan čimbenik u industrijskim društvima te je važna u smislu društvenih razlika i društvene pravednosti.

 

KLEVETA (prema Kaznenom zakonu) – tko za drugoga iznese ili pronese nešto neistinito što može škoditi njegovoj časti ili ugledu, kaznit će se novčanom kaznom do stopedeset dnevnih dohodaka ili kaznom zatvora do šest mjeseci. Tko za drugoga iznese ili pronese nešto neistinito što može škoditi njegovoj časti ili ugledu putem tiska, radija, televizije, pred više osoba, na javnom skupu ili na drugi način zbog čega je kleveta postala pristupačna većem broju osoba, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. Ako osoba protiv koje se vodi kazneni postupak zbog klevete dokaže istinitost svoje tvrdnje ili opravdani razlog zbog kojeg je povjerovala u istinitost sadržaja kojeg je iznijela ili pronijela, neće se kazniti za klevetu, ali se može kazniti za kazneno djelo uvrede, ili kazneno djelo predbacivanja kaznenog djela (članak 200.).

 

KOLONIZACIJA – kad dobro utemeljena, napredna i fizički snažna država naseljava novo otkrivenu i slabo naseljenu zemlju.

 

KOMUNIKACIJA – proces sporazumijevanja, prijenos informacija od jednog pojedinca ili skupine drugima s pomoću signala, odnosno znakova različite naravi (zvučni signali, jezični znakovi, pisana i tiskana slova i brojke, pokreti i dr.). Komunikacija je nužan temelj svih društvenih interakcija. Komunikaciju dijelimo na verbalnu i neverbalnu.

 

KOMPROMIS – nagodba, sporazum postignut uzajamnim ustupcima.

 

KONSENZUS – označava odobrenje, pristanak, suglasnost. 

 

KONVENCIJA O PRAVIMA DJETETA – međunarodni dokument koji je usvojen na Glavnoj skupštini Ujedinjenih naroda 20. studenog 1989. godine. Ona sadrži univerzalne standarde koje država stranka Konvencije (tj. koja je potpisala i ratificirala) mora jamčiti svakom djetetu. To je prvi dokument koji djecu priznaje kao subjekte koji imaju vlastita prava. Svi članci Konvencije (njih 54) mogu se podijeliti na četiri osnovne grupe prava: prava preživljavanja, razvojna prava, zaštitna prava i prava sudjelovanja.

 

KONZERVATIVIZAM – politički i društveni svjetonazor, koji označava protivljenje društvenim promjenama. Zalaže se za stabilnost, tradiciju, tradicionalne vrijednosti i stavove. Također označava protivljenje prihvaćanja nekih novih društvenih promjena, te modernizma.

 

KRAJNJA NUŽDA (prema Kaznenom zakonu) – nema kaznenog djela kad je počinitelj počinio takvo djelo radi toga da od sebe ili drugoga otkloni istodobnu ili izravno predstojeću neskrivljenu opasnost koja se na drugi način nije mogla otkloniti, a pri tom je učinjeno zlo manje od onoga koje je prijetilo (članak 30.).

 

KRIVNJA (prema Kaznenom zakonu) – kriv je za kazneno djelo počinitelj koji je u vrijeme počinjenja djela bio ubrojiv, koji je postupao s namjerom ili iz nehaja, kad je zakonom propisano kažnjavanje i za taj oblik krivnje, a bio je svjestan ili je bio dužan i mogao biti svjestan da je njegovo djelo zabranjeno (članak 39.).

 

KSENOFOBIJA – označava mržnju, strah prema svemu stranome i nepoznatome. Obično se odnosi na mržnju prema pripadnicima drugih vjerskih, nacionalnih, etničkih i rasnih skupina.

 

KULT – manje organizirana, privremena skupina koja se ne temelji na nekoj razrađenoj doktrini i nema trajnu strukturu, a često se stvara oko nadahnutog vođe. Članovi su slabo povezani i na njih se ne postavljaju veliki zahtjevi. Kultovi su, primjerice, skupine koje se bave transcedentalnom meditacijom, spiritistički kultovi, vjera u astrologiju i slično.

 

KULTURA – vrijednosti, obredi i načini života karakteristični za određenu skupinu; naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima. Kultura se sastoji: proizvoda, oruđa i tehnika što su ih ljudi stvorili, obrazaca ponašanja koje ljudi rabe kao članovi društva, i zajedničkih vrijednosti, vjerovanja i pravila kao sredstava za određivanje odnosa ljudi prema prirodnoj okolini i jednih prema drugima. Temeljena je na simbolima, naučena je (prenosi se socijalizacijom), zajednička je članovima nekog društva ili grupe, usmjerena je prema neprestanom rastu, širenju i dodavanju novih elemenata, te se neprestano mijenja.

 

KULTURALNO NASILJE – podrazumijeva vrijeđanje na nacionalnoj, religijskoj i rasnoj osnovi.

 

L

 

LEZBIJKA – osoba koja se definira kao žena koju emocionalno i/ili fizički najčešće privlače osobe koje su društveno ili samodefinirane kao žene.

 

LGBT – termin koji jednim imenom obuhvaća različite grupe ljudi, poput lezbijki, homoseksualaca, biseksualnih i transrodnih osoba. Jedan od prepoznatljivih simbola LGBT  zajednice je zastava duginih boja.

 

LIBERALIZAM – ideologija čije prve početke nalazimo u političkoj filozofiji u 18. stoljeću. Temeljne ideje tog doba su: individualna prava i slobode, razdvajanje privatnog i javnog, pristanak, ograničena vlada. Jedna od najvažnijih ideja je individualizam, te zalaganje za slobodu i jednaka prava pojedinaca.

 

LOGIČKO-MATEMATIČKA INTELIGENCIJA – ljudi s visoko razvijenom ovom vrstom inteligencije dobro uočavaju zakonitosti i uzročno-posljedične veze. Vole raditi eksperimente, otkrivati stvari, rješavati matematičke probleme, postavljati pitanja, istraživati zakonitosti i odnose te im dobro ide matematika, šah, računalno programiranje, zaključivanje, rješavanje problema, a najbolje uče praveći kategorije, klasifikacije, radeći s apstraktnim pojmovima i odnosima. Ovu vrstu inteligencije imaju dobro razvijenu znanstvenici, inženjeri, računalni programeri, matematičari, računovođe.

 

LJ

LJUDSKA PRAVA – Ljudska prava su urođena prava i jednaka su za sve ljude na svijetu. Svaki čovjek ima pravo na njih na temelju samog svog “postojanja kao čovjeka”, neovisno o njegovoj pripadnosti nekom narodu, neovisno o tome u što vjeruje i neovisno o njegovu spolu. Dakle, ljudska prava su neotuđiva, što znači da vrijede uvijek i ne mogu nikome biti oduzeta. Njihova najvažnija funkcija je da štite građanina od države. 

M

 

MALOLJETNIČKI ZATVOR (prema Zakonu o sudovima za mladež) – kazna lišenja slobode s posebnostima u odnosu na uvjete izricanja, trajanje, svrhu i sadržaj sankcije. Može se izreći samo starijim maloljetnicima i to samo za kaznena djela za koje je propisana kazna zatvora od tri godine ili teža kazna. Minimalno trajanje je 6 mjeseci, a maksimalno 5 godina. Izuzetno može trajati do 10 godina, ako se radi o kaznenim djelima za koja je predviđena kazna dugotrajnog zatvora ili ako se steknu najmanje dva kaznena djela za koja je propisana kazna od 10 godina (članci 24. i 25.).

 

MALOLJETNIK (prema Zakonu o sudovima za mladež) – osoba koja je u vrijeme počinjenja djela navršila četrnaest, a nije navršila osamnaest godina života (članak 2.).

 

MASTURBACIJA – (onanija, lat.) označava ručno podraživanje, trljanje spolnih organa (penis, klitoris) radi spolnog samozadovoljavanja. Pretežito se ubraja u normalno spolno ponašanje.

 

MEDIJACIJA – posredništvo; kada dvije osobe ne mogu same riješiti sukob, uključuje se treća osoba koja će posredovati, tj. omogućiti uvjete da se pronađe rješenje, neće zauzimati strane i neće nuditi svoja rješenja. Proces posredovanja omogućuje osobama u sukobu definiranje svojih problema i potreba, utvrđivanje i izražavanje vlastitih osjećaja i strahova, spoznavanje osjećaja i strahova druge strane, zamišljanje idealnog rješenja sa svog stajališta, pronalaženje više ideja za akciju, vrednovanje vjerojatnih posljedica mogućih akcija, odabiranje i slaganje o akcijama koju će poduzeti, slaganje glede vrednovanja učinaka akcije i, ako bude potrebno, traženje novog rješenja.

 

MIGRACIJA – svaka migracija uključuje kretanje, ali svako kretanje nije migracija. Migracija podrazumijeva  kretanje u prostoru ili teritorijalnu mobilnost i promjene vezane uz ljude u pokretu, a tiču se prostora, prebivanja (stanovanja), vremena i aktivnosti. Kretanje je planirano, svrhovito i namjerno te dolazi do relativno trajne promjene boravišta na stanovitoj razdaljini. Migracije mogu biti pojedinačne i kolektivne, prisilne i dobrovoljne, iz potrebe ili nužde, vanjske i unutarnje (preko i unutar državnih granica), dugoročne i periodične ili sezonske itd. Migracijama dolazi do susreta različitih kultura, što je za neke pogubno, a za neke poticajno. U ranoj ljudskoj povijesti, pa i kasnije, osim ekoloških čimbenika, migracije su uzrokovali prije svega ratovi, osvajanja, odnosno vladavina jedne (kulturno ili etnički) različite grupe nad drugom.

 

MLAĐI MALOLJETNIK (prema Zakonu o sudovima za mladež) – osoba koja je navršila četrnaest godina, a mlađa je od šesnaest godina u vrijeme izvršenja kaznenog djela. Moguće joj je izreći samo odgojne mjere i sigurnosne mjere, ali ne i kazne (članak 5.).

 

MLAĐI PUNOLJETNIK (prema Zakonu o sudovima za mladež) – osoba koja je u vrijeme počinjenja djela navršila osamnaest, a nije navršila dvadeset i jednu godinu života (članak 2.). Njima sud može izreći, pod uvjetom da se time može postići svrha izricanja sankcija, sve odgojne mjere (osim sudskog ukora), maloljetnički zatvor i pridržaj izricanja maloljetničkog zatvora, ukoliko situacija ne iziskuje primjenu općeg kaznenog prava.

 

MOBING – psihičko maltretiranje, zlostavljanje, neprijateljska i neetična komunikacija koja je sustavno usmjerena od strane jednoga ili više pojedinaca prema, uglavnom, jednom pojedincu, koji je zbog mobinga gurnut u poziciju u kojoj je bespomoćan i u nemogućnosti obraniti se. Osoba je držana u toj poziciji pomoću stalnih mobizirajućih aktivnosti koje se odvijaju barem jedanput u tjednu te najmanje 6 meseci. Mobing je mnogo više od povremenih konflikata ili uredskih svađa između pretpostavljenoga i radnika ili između radnika. Cilj je vrlo jasan: uništiti žrtvu, tj. uzrokovati mentalne, psihosomatske i socijalne posljedice, te ju na kraju prisiliti da napusti radnu sredinu. Primjeri mobinga: žrtva je uvijek prekidana kad govori te je stalno izolirana i nitko joj se ne obraća; premještaj u ured daleko od kolega, nepozivanje na zajedničke sastanke, izmišljanje priča o žrtvi i njezinom privatnom životu, ogovaranje, ismijavanje, vrijeđanje, ponižavanje, stalne kritike i progovori, oduzimanje sredstva za rad (npr. telefon, računalo), kratki rokovi, podmetanje i falsificiranje dokumenata, napadi na zdravlje žrtve (negiranje godišnjeg odmora i slobodnih dana, fizički napadi, seksualno zlostavljanje) itd. Posljedice mobinga: početno samookrivljavanje, osamljenost, depresija, anksioznost, krize plača, stalno razmišljanje o onome što nas muči, osjećaj depersonalizacije (to nisam više ja), napadi panike, glavobolje, poremećaji spavanja, osjećaj pritiska u prsima, agresivnost, pasivnost i izolacija, poremećaji hranjenja (anoreksija i bulimija), povećano uzimanje alkohola, pušenje, seksualni poremećaji, samoubojstvo. Najčešće žrtve mobinga: „poštenjaci“ (osobe koje su prijavile nepravilnosti u radu); fizički invalidi; mlade, tek zaposlene osobe te starije osobe pred mirovinom koje imaju slabiji ritam rada; osobe koje traže novije instrumente rada (nova računala, softer) i više samostalnosti u radu ili traže priznanje rada, veću plaću; višak radne snage; „različiti“ (različitog spola, seksualne orijentacije, ideologije, religije, etničkog ili regionalnog podrijetla, vrlo kreativne osobe, bolesne osobe, posljednji zaposleni u nekoj tvrtki itd.).

 

MOĆ – daje usmjerenje ljudskom djelovanju i predstavlja ne samo sposobnost da se nešto promijeni ili održi nepromijenjivim, nego da ta promjena bude u skladu s voljom samo jednoga sudionika društvenoga odnosa. Moć se pojavljuje u različitim oblicima kao prinuda ili kao poticaj. Pojam moći se odnosi na sve vidove društvena života.

 

MONOGAMIJA – oblik braka u kojem svaki partner može imati samo jednog supružnika u određenom vremenu. U većini zapadnih društava, ukljućujući Hrvatsku, to se smatra prirodnim i normalnim oblikom braka te je zakonom zabranjeno biti istodobno u braku s više od jedne osobe.

 

MULTIKULTURALNOST – zagovara rekonstrukciju, rehabilitaciju i zaštitu autonomnih kulturnih diskursa, odnosno međusobno razdvojenih kulturnih zajednica. Podržava suživot različitih kultura i njihovo međusobno obogaćivanje i prožimanje, stvarajući uvjete za potvrđivanje kulturnih različitosti i postavljanje zahtjeva za javnim priznavanjem i zaštitom kulturno - specifičnih vrijednosti. Multukulturalizam se kao termin pojavio početkom 1970-ih godina u Kanadi i potom u Australiji.

 

N

 

NACIONALIZAM – označava ideologiju utemeljenu na uvjerenju da ljudi sa zajedničkim karakteristikama poput jezika, religije ili etničke pripadnosti čine zasebnu i osebujnu političku zajednicu. Nacionalisti nastoje očuvati tu društvenu posebnost kako bi štitili društvene koristi koje proizlaze iz nacionalnoga identiteta i pripadnosti naciji.

 

NAMJERA (prema Kaznenom zakonu) – kazneno djelo može se počiniti s izravnom ili neizravnom namjerom. Počinitelj postupa s izravnom namjerom kad je svjestan svog djela i hoće njegovo počinjenje. Počinitelj postupa s neizravnom namjerom kad je svjestan da može počiniti kazneno djelo pa na to pristaje (članak 44.).

 

NAPUŠTANJE DJETETA (prema Kaznenom zakonu) – tko napusti svoje nemoćno dijete s ciljem da ga se trajno riješi, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine (članak 212.).

 

NAPUŠTANJE NEMOĆNE OSOBE (prema Kaznenom zakonu) – tko nemoćnu osobu koja mu je povjerena ili o kojoj se je inače dužan brinuti ostavi bez pomoći u prilikama koje su opasne za život ili zdravlje, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. Ako je ovim kaznenim djelom prouzročena smrt ostavljene osobe ili je ona teško tjelesno ozlijeđena ili joj je zdravlje teško narušeno, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine (članak 105.).

 

NASILJE primjena sile protiv volje ili prava onoga na kome se primijenjuje. Nasilje možemo podijeliti na fizičko, psihičko ili emocionalno, seksualno, kulturalno i ekonomsko nasilje.

 

NASILJE DJECE NAD RODITELJIMA – bilo koje ponašanje/postupak koji je namjerno štetan za  roditelja ili ima namjeru tjelesno i/ili psihološki povrijediti, učiniti financijsku štetu, osiromašiti  ili uspostaviti prisilnu kontrolu nad roditeljima, a to se odnosi i na sve verbalne oblike nasilja.

 

NASILJE NAD DJECOM – fizička ili psihička povreda, seksualno zlostavljanje ili zapuštanje djeteta do 18. godine života.

 

NASILJE NAD PARTNEROM – najučestalija vrsta nasilja u obitelji koja se može pojaviti u obliku tjelesnog, psihičkog, seksualnog i ekonomskog nasilja.

 

NASILJE NAD STARIJIM OSOBAMA – pojedinačan ili ponavljajući čin ili nedostatak odgovarajućeg postupanja, koje se događa u bilo kojem odnosu očekivanja i povjerenja, a koje uzrokuje štetu, bol, nepriliku i/ili nevolju starijoj osobi.

NASILJE U OBITELJI (prema Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji) – svaki oblik tjelesnog, psihičkog, spolnog ili ekonomskog nasilja, a osobito: a) tjelesno nasilje, odnosno primjena fizičke sile bez obzira je li nastupila tjelesna ozljeda ili nije; b) tjelesno kažnjavanje i drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci u odgojne svrhe; c) psihičko nasilje, odnosno primjena psihičke prisile koja je prouzročila osjećaj straha, ugroženosti, uznemirenosti ili povrede dostojanstva, verbalno nasilje, verbalni napadi, vrijeđanje, psovanje, nazivanje pogrdnim imenima ili na drugi način grubo verbalno uznemiravanje, uhođenje ili uznemiravanje preko svih sredstava za komuniciranje ili preko elektroničkih i tiskanih medija ili na drugi način ili komuniciranja s trećim osobama, protupravna izolacija ili ugrožavanje slobode kretanja; d) spolno nasilje, odnosno spolno uznemiravanje; e) ekonomsko nasilje pod kojim se podrazumijeva oštećenje ili uništenje osobne i zajedničke imovine ili zabrana ili onemogućavanje korištenja osobne i zajedničke imovine ili pokušaj da se to učini te oduzimanje prava ili zabrana raspolaganja osobnim prihodima ili imovinom stečenom osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja ili rada, prisiljavanje na ekonomsku ovisnost, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i skrb o djeci ili drugim uzdržavanim članovima zajedničkog kućanstva.

NASILNIČKO PONAŠANJE (prema Kaznenom zakonu) – tko radi iživljavanja nasiljem, zlostavljanjem ili osobito drskim ponašanjem na javnom mjestu dovede drugoga u ponižavajući položaj, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. Ako je kazneno djelo počinjeno u grupi ili prema većem broju osoba, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina (članak 331.).

 

NASILNIŠTVO ILI VIKTIMIZACIJA – svjesna okrutnost usmjerena prema drugima s ciljem stjecanja moći i to nanošenjem psihičke i/ili fizičke boli. Osoba je zlostavljana ili viktimizirana kada je opetovano i trajno izložena negativnim postupcima od strane jedne ili više osoba. Nasilništvo može činiti pojedinac (nasilnik) ili skupina, a meta nasilja može također biti pojedinac (žrtva) ili skupina. Da bi se koristio pojam nasilništva, mora postojati nerazmjer snaga, tj. osoba izložena negativnim postupcima s teškoćom se brani i donekle je bespomoćna u odnosu prema osobi koja ju zlostavlja. Razlikujemo izravno nasilništvo – s razmjerno otvorenim napadima na žrtvu – i neizravno nasilništvo u obliku društvene izloacije i namjernog isključivanja iz skupine. Oblici nasilničkog ponašanja su različiti: vrijeđanje, ponižavanje, širenje glasina, ogovaranje, javno ismijavanje, upiranje prstom i optuživanje, izdvajanje, dodjeljivanje loših radnih prostora ili zadataka, negiranje prava na godišnji odmor, udaranje rukom ili nogom, podrugivanje, izopćivanje, svođenje na seksualni objekt i vrijeđanje na spolnoj i etničkoj osnovi. Nasilništvo nalazimo u školama (meta je obično pojedinačni učenik), u vezama (većina žrtava krivi sebe, boje se otići, srame se), na radnom mjestu (npr. ignoriranje radnikova doprinosa ili komunikacije, isključivanje namještenika važnih sastanaka, sabotiranje, širenje glasina i ogovaranje, izopćivanje, vikanje na radnika, slanje nepristojnih ili prijetećih e-mailova, dodjeljivanje najgorih poslova i prostora za rad koji su ispod standarda, seksualno uznemiravanje itd.).

 

NAVIJAČKA SKUPINA – označava relativno stabilnu kolektivnu formaciju u kojima postoji određeni vrijednosni sustav, svijest o grupnoj pripadnosti, norme utvrđene uloge članova, uvriježeni oblici ponašanja i drugo. Hijerarhija je ustanovljena na temelju: navijačkoga iskustva i intenzitetu sudjelovanja u grupnim aktivnostima.

 

NEHAJ (prema Kaznenom zakonu) – kazneno djelo može se počiniti sa svjesnim ili nesvjesnim nehajem. Počinitelj postupa sa svjesnim nehajem kad je svjestan da može počiniti djelo, ali lakomisleno smatra da se to neće dogoditi ili da će to moći spriječiti. Počinitelj postupa s nesvjesnim nehajem kad nije svjestan da može počiniti djelo, iako je prema okolnostima i prema svojim osobnim svojstvima bio dužan i mogao biti svjestan te mogućnosti (članak 45.).

 

NENASILNO RJEŠAVANJE SUKOBA – socijalna vještina da se u sukob uđe i iz njega izađe bez korištenja sile. Obuhvaća raspon sadržaja, od onih vezanih uz odnose među pojedincima i grupama u neposrednoj okolini, odnosno u svakodnevnim situacijama u obitelji i školi, upoznavanje ljudskih prava i slobode, pa do međunarodnog razumijevanja i suradnje. Ova vještina temelji se na usvajanju i međusobnom integriranju većeg broja specifičnih socijalnih vještina kao što su istinsko slušanje, jasno izražavanje želja i potreba, razmatranje najrazličitijih mogućnosti rješavanja određenog sukoba, vještina pregovaranja i dr. Učenje konstruktivnog rješavanja konflikata pomaže da se upozna složenost sukoba, istraže mogućnosti reagiranja u konfliktnoj situaciji i odabere najprikladnija.

 

NEPRUŽANJE POMOĆI (prema Kaznenom zakonu) – tko ne pruži pomoć osobi koja se nalazi u izravnoj životnoj opasnosti iako je to mogao učiniti bez veće opasnosti za sebe ili drugoga, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci. Tko ostavi drugoga bez pomoći u životnoj opasnosti koju je sam prouzročio, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine, a ako je prouzročena smrt osobe izložene opasnosti, ili je teško tjelesno ozlijeđena, ili joj je zdravlje teško narušeno, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine (članak 104.).

 

NEUBROJIVOST (prema Kaznenom zakonu) – osoba je neubrojiva ako u vrijeme ostvarenja zakonskih obilježja kaznenog djela nije bila u mogućnosti shvatiti značenje svojeg postupanja ili nije mogla vladati svojom voljom zbog duševne bolesti, privremene duševne poremećenosti, nedovoljnog duševnog razvitka ili neke druge teže duševne smetnje. Neubrojiva osoba nije kriva i prema njoj se ne može primijeniti kaznenopravna sankcija; moguć je smještaj u psihijatrijsku ustanovu (članak 40.).

 

NEUROLEPTICI – skupina droga (lijekova) koje ciljaju na dopamin (neurotransmiter u mozgu, odgovoran za funkcioniranje organizma, te je po kemijskom sastavu vrlo sličan adrenalinu) i koriste se u psihološkim tretmanima u liječenju psihoze. Poznati su i kao antipsihotici. Pronalaskom tih droga (lijekova), tretmani i kontrola mentalno bolesnih ljudi moguća je i izvan institucija.

 

NORME – pravila ponašanja; definiraju kakvo je ponašanje prikladno i prihvatljivo u određenim situacijama. Primjer je odjeća; oblačimo se ovisno o tome da li smo muškog ili ženskog spola, koliko imamo godina, da li idemo na svadbu ili pogreb, na radno mjesto itd. Kršenjem normi ne ispunjavamo očekivanja okoline i izlažemo se sankcijama (prigovaranje, prezir, podsmijeh itd.).

 

NUŽNA OBRANA (prema Kaznenom zakonu) – obrana koja je prijeko potrebna da počinitelj od sebe ili drugoga odbije istodobni ili izravno predstojeći protupravni napad (članak 29.).

 

O

 

OBITELJ – relativno trajna socijalna skupina povezana srodstvom, brakom ili usvajanjem za koju je karakteristično da njeni članovi žive zajedno, ekonomski surađuju i skrbe za potomstvo. Sastoji se od roditelja oba spola s jednim ili više djece. Prema novijem gledištu obitelj se može sastojati od: roditelja oba spola, jedne odrasle osobe (majka ili otac), roditelji ne moraju biti raznospolni, te roditelji ne moraju biti vjenčani. Institucija obitelji je univerzalna i neophodna za preživljavanje pojedinca i opstanak društva.

 

OBRAZOVANJE – sustavno i formalizirano prenošenje znanja, vještina, navika i vrijednosti s jedne generacije na drugu izravnim podučavanjem; razvijanje spoznajnih sila učenika, formiranje naučnog pogleda na svijet te izgrađivanje plemenitih osjećanja i pozitivnih sustava volje. Obrazovanje je tijesno povezano s odgojem, a obuhvaća i sposobnost za samoobrazovanje.

 

ODGOJ – sastavni dio društva, jedan od bitnih uvjeta njegova postojanja i razvitka te podliježe objektivnim zakonima društva. Odgoj kao aktivnost koja služi razvijanju i izgrađivanju mladog naraštaja, ima u vidu uvijek jedan manje ili više određen lik čovjeka.

Odgoj se tiče čitava čovjeka te je usmjeren na formiranje svih pozitivnih strana čovječeg bića. Istinski odgoj je svestrano razvijanje ličnosti, obuhvaća intelekt, osjećanja, volju, karakter, naoružava znanjem, vještinama i navikama, razvija shvaćanja i uvjerenja.

 

ODGOJNE MJERE – to su sudski ukor, posebne obveze, upućivanje u centar za odgoj, pojačana briga i nadzor, pojačana briga uz dnevni boravak u odgojnoj ustanovi, upućivanje u odgojnu ustanovu, upućivanje u odgojni zavod, upućivanje u posebnu odgojnu ustanovu.

 

ODRŽIVI RAZVOJ – koncept “održivog razvoja” pojavio se  sedamdesetih godina a razgovjetnije je artikuliran i politički i stručno inauguriran 1987. godine u UN knjizi “OUR COMMON FUTURE”. Ovaj koncept je nastao kao odgovor na izazove narušavanja ravnoteže u modernom razvoju prije svega u ekološkom, ali i u gospodarskom i socio-kulutralnom smislu. Održivi razvoj jest razvoj koji izlazi u susret potrebama sadašnjih generacija pri čemu se vodi računa da zadovoljavanje potreba sadašnjih generacija ne dovede u pitanje mogućnosti budućih generacija da zadovolje svoje potrebe.

 

ORGANIZACIJA – velika skupina pojedinaca, koja predstavlja definirani skup odnosa autoriteta, te obavlja određenu djelatnost. Njezine značajke su: specifičan cilj, definirano članstvo, pravila ponašanja i odnosi autoriteta. Organizacije su trajne jer uglavnom opstaju bez obzira na promjene u članstvu. Organizacija se koristi racionalnim planiranjem, podjelom rada te formaliziranim pravilima (neosobnost).

 

OSOBNA (INTRAPERSONALNA) INTELIGENCIJA – ljudi s visoko razvijenom osobnom inteligencijom dobro razumiju sebe, znaju tko su, što mogu i žele učiniti, što trebaju izbjegavati, kada i gdje trebaju potražiti pomoć. Vole raditi sami i baviti se svojim interesima te im dobro ide razumijevanje sebe, usmjeravanje na svoje osjećaje i snove, ostvarivanje svojih interesa i ciljeva, originalnost, slijede svoj instinkt, a najbolje uče radeći sami, radeći individualne projekte svojim vlastitim tempom u svom vlastitom prostoru. Ovu vrstu inteligencije imaju dobro razvijenu istraživači, filozofi, teoretičari.

 

P

 

PASIVAN GRAĐANIN – građane u društvu se obično po aktivnostim dijeli na pasivne i aktivne. Pasivan građanin je onaj koji nije uključen u rad civilnog društva, pruža otpor te se nerado zalaže za promjene u društvu na bolje koje uključuju sam rad građana.

 

PEDAGOGIJA – znanost o odgoju u najširem značenju pojma odgoj; sistem znanja ili teoretskih shvaćanja o odgoju. Predmet pedagogije je odgoj u svim svojim oblicima i ona proučava zakonitosti koje se javljaju u procesu odgoja i obrazovanja.

 

PERVERZIJA – (lat.) nastranost, protuprirodnost, osobito u spolnom pogledu.

 

POČINITELJ NASILJA – osobina koja izdvaja tipičnog nasilnika jest njegova agresivnost prema drugima i pozitivniji stavovi prema nasilju i korištenju nasilnih sredstava. Česta je svojstvena naglost i snažna potreba da se vlada drugima, manjak sućuti prema žrtvi te nerijetko imaju razmjerno pozitivno mišljenje o sebi. Mnogi nasilnici još od mladih nogu usavršavaju vještinu zastrašivanja. U izostanku intervencije, osjećaji i uvjerenja djece-nasilnika s vremenom jačaju i ukorjenjuju se. Da bi se nasilnik i dalje mogao nasilnički ponašati, potrebni su mu zbunjenost, strah i osjećaj nemoći u žrtve, kao i muk okoline. Nasilnici uvijek nađu na što će se usredotočiti: bilo to debljina, mršavost, nošenje naočala, ako netko dobro radi svoj posao, ili je u kolicima, ako se krivo odijeva, ako je previše pasivan ili ovisan, ako je krive boje, etničkog podrijetla, spola, vjere, socijalnog podrijetla ili seksualne orijentacije, ako previše voli šefa itd. Suprotno vjerovanju da će nasilnik s vremenom promijeniti ponašanje, to se neće dogoditi bez dosljedne intervencije.

 

POJAČANA BRIGA I NADZOR (prema Zakonu o sudovima za mladež) – sud će ovu mjeru izreći kad ocijeni da je utjecaj roditelja ili skrbnika nedovoljan, pa je potrebno poduzeti trajnije mjere odgoja uz brigu i nadzor nadležne službe. Ovo je obveza za maloljetnika i za njegove roditelje, odnosno skrbnike (članak 11.).

 

POJAČANA BRIGA I NADZOR UZ DNEVNI BORAVAK U ODGOJNOJ USTANOVI (prema Zakonu o sudovima za mladež) – primjenjuje se u slučaju potrebe primjene trajnijih i intenzivnijih mjera odgoja i to kroz obrazovanje i radno osposobljavanje, uz nadzor odgajatelja i drugih stručnih osoba, ali u slučaju da potpuno i trajnije izdvajanje maloljetnika iz obitelji nije potrebno (članak 12.).

 

POLIANDRIJA – brak jedne žene s dva ili više muškaraca; mnogomuštvo.

 

POLIGAMIJA – oblik braka u kojem osoba može imati dva ili više supružnika istodobno; mnogoženstvo. Podvrste su poliginija i poliandrija.

 

POLIGINIJA – brak jednog muškarca s dvije ili više žena.

 

POLITIČKA STRANKA – organizacija usmjerena na osvajanje legitimne kontrole nad državnom vlasti putem izbora. Stranka zastupa i promiče interese određene društvene skupine u političkom životu od ekonomskih do religijskih interesa.

 

POLITIKA – umijeće vladanja ljudskim zajednicama (gradom, državom, nacijom, strankom), te ukupnost načela i metoda što se primijenjuju u organizaciji i razvoju države, društva i javnoga života, osobito kada se odnose na određena područja (financijska, agrarna područja i dr.). Politika je sredstvo s pomoću kojeg se moć rabi i osporava kako bi se utjecalo na prirodu i sadržaj državnih aktivnosti, kako bi se postiglo određene ciljeve ili obranili interesi (naročito radi osvajanja ili očuvanja vlast).

 

POMAGANJE (prema Kaznenom zakonu) – tko drugome s namjerom pomogne u počinjenju kaznenog djela kaznit će se kao da ga je sam počinio, a može se i blaže kazniti (članak 38.).

 

POREMEĆAJ SLUŠNOG PROCESIRANJA – odnosi se na sposobnost pojedinca da analizira ili nađe smisao u informacijama koje dobiva slušanjem. Poteškoće sa slušnim procesuiranjem ne utječu na ono što se čuje uhom, već kako se ta informacija interpretira ili procesira u mozgu te je ključna pretpostavka za uspješno korištenje jezika i nužna za čitanje.

 

POREMEĆAJI VIDNOG PROCESIRANJA – odnose se na narušenu sposobnost stvaranja smislene slike iz informacija primljenih vidom. Poteškoće s vidinim procesiranjem utječu na to kako su vidne informacije protumačene ili procesirane u mozgu.

 

POSEBNE OBVEZE MALOLJETNIKA (prema Zakonu o sudovima za mladež) – izbor različitih mjera, odnosno obveza koje se nalažu maloljetnicima kako bi se utjecalo na razvoj njihovog odgoja i ličnosti, te na jačanje njegove odgovornosti. Neke od tih mjera su redovito pohađanje škole, zapošljavanje, neizostajanje s radnog mjesta, podvrgavanje postupku odvikavanja od droge itd. (članak 10.).

 

POTEŠKOĆE U UČENJU – obuhvaćaju specifično neurološko funkcioniranje koje ometa sposobnost pohranjivanja, obrade ili stvaranja informacija i na taj način stvara raskorak između sposobnosti i učinjenog. Djeca s teškoćama u učenju su osobe prosječne ili natprosječne inteligencije. Ove poteškoće mogu utjecati na sposobnost čitanja, pisanja, govora ili matematičkog računanja, a mogu ometati i društvene vještine.

 

POTICANJE (prema Kaznenom zakonu) – tko drugoga s namjerom potakne na počinjenje kaznenog djela kaznit će se kao da ga je sam počinio (članak 37.).

 

PRAVA DJETETA (prema Konvenciji o pravima djeteta) – četiri temeljna prava na kojima se temelje sva prava sadržana u Konvenciji: 1) načelo nediskriminacije prema kojemu djeca ne smiju trpjeti diskriminaciju; 2) djeca imaju pravo na život i razvoj u svim vidovima života uključivši tjelesni, emocionalni, psihosocijalni, kognitivni, društveni i kulturni; 3) pri donošenju svih odluka ili izvršenju odluka koji utječu na dijete ili na djecu kao skupinu, najvažnija mora biti dobrobit djeteta, a to se odnosi kako na odluke koje donose vladina, upravna ili zakonodavna tijela, tako i na odluke koje donosi obitelj; 4) djeci se mora omogućiti da aktivno sudjeluju u rješavanju svih pitanja koja utječu na njihov život i dopustiti im slobodu izražavanja mišljenja, ona imaju prava izreći svoje gledišta koja se moraju ozbiljno uzeti u obzir.

 

PREDRASUDA – stav koji čini neku osobu sklonom da misli, osjeća, percipira i djeluje na povoljne ili nepovoljne načine prema nekoj grupi ili pojedinim članovima te grupe (predrasude mogu biti pozitivne ili negativne). Predrasuda je podupiranje prethodno stvorenih ideja o pojedincu ili skupini, koje su otporne na promjenu, čak kada su suočene s novim informacijama.

 

PREKRŠAJI PROTIV JAVNOG REDA I MIRA – su djela kojima se na nedozvoljen način remeti mir, rad ili normalan način života građana, stvara nemir, neraspoloženje, uznemirenost ili ometa kretanje građana na ulicama i drugim javnim mjestima ili ometa ostvarivanje njihova prava i dužnosti, vrijeđa moral, ometa vršenje zakonitih mjera državnih organa i službenih osoba ili se omalovažavaju takve mjere, ugrožava opća sigurnost ljudi i imovine, vrijeđaju državni organi ili organizacije udruženog rada, druge samoupravne organizacije i zajednice ili se na drugi način narušava javni red i mir građana te djela utvrđena ovim zakonom.

 

PRIDRŽAJ IZRICANJA KAZNE MALOLJETNIČKOG ZATVORA (prema Zakonu o sudovima za mladež) – izriče se kada sud utvrdi da se izricanjem krivnje i prijetnjom naknadnog izricanja kazne može maloljetnog počinitelja kaznenog djela odvratiti od daljnjih kaznenih djela. Pritom se izriče i mjera pojačane brige i nadzora te jedna ili više posebnih obveza (članak 28.).

 

PRIJETNJA (prema Kaznenom zakonu) – tko drugome ozbiljno prijeti kakvim zlom da bi ga ustrašio ili uznemirio, kaznit će se novčanom kaznom do stopedeset dnevnih dohodaka ili kaznom zatvora do šest mjeseci. Tko drugome ozbiljno prijeti da će njega ili njemu blisku osobu usmrtiti, teško tjelesno ozlijediti, oteti ili oduzeti slobodu, ili joj nanijeti zlo podmetanjem požara, eksplozijom, ionizirajućim zračenjem ili drugim opasnim sredstvom, ili joj uništiti društveni položaj ili materijalni opstanak, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. Ako je ovo kazneno djelo počinjeno prema službenoj ili odgovornoj osobi u svezi s njenim radom ili položajem, ili prema većem broju osoba, ili ako je prouzročilo veću uznemirenost građana, ili ako je osoba kojoj se prijeti zbog toga dulje vrijeme stavljena u težak položaj, ili ako je počinjeno u sastavu grupe ili zločinačke organizacije, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine (članak 129.).

 

PRILAGOĐENI PROGRAM – djeca koja imaju poteškoće u učenju, a zamijećene su relativno rano (1. ili 2. razred), pohađaju školu po prilagođenom programu. Ponekad je to opravdano, a ponekad nije. Pri odlučivanju o uvođenju prilagođenog programa vodi se računa o djetetovim sposobnostima i vještinama koje u tom trenutku ima razvijene. Prilagođeni program izrađuju učitelj/ica u suradnji s defektologom odgovarajuće specijalnosti te se on ne mora odnositi na sve predmete u određenom razredu već i na pojedine.

 

PRISILA (prema Kaznenom zakonu) – tko drugoga silom ili ozbiljnom prijetnjom prisili da što učini, ne čini ili trpi, kaznit će se novčanom kaznom do stopedeset dnevnih dohodaka ili kaznom zatvora do šest mjeseci. Ako je ovo kazneno djelo počinjeno u sastavu grupe ili zločinačke organizacije, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina (članak 128.).

 

PROSTITUCIJA – ima više značenja: 1.) bludništvo kao zanimanje, bludničenje; 2.) oskvrnjivanje, sramoćenje; 3.) potkupljivost, podmitljivost. Uglavnom se odnosi na prodavanje tijela kao predmeta seksualnog  zadovoljstva uz novčanu ili drugu materijalnu naplatu.

 

PROSTORNA INTELIGENCIJA – izražava način na koji čovjek opaža svijet oko sebe. Ljudi s visoko razvijenom prostornom inteligencijom vole crtati, gledati filmove, graditi i kreirati stvari (lego kocke), sanjariti, gledati slike, igrati se sa strojevima te im dobro ide zamišljanje stvari, labirinti, slagalice, čitanje mapa i karata, a najbolje uče vizualiziranjem, sanjarenjem, maštanjem, radeći s bojama. Ovu vrstu inteligencije imaju dobro razvijenu slikari, arhitekti, a ako su orijentirani na znanost, ide im anatomija ili topologija.

 

PSIHIČKO ILI EMOCIONALNO NASILJE – očituje se kroz verbalne i emocionalne prijetnje i ucjene, govorenje pogrdnih riječi, izolaciju od prijatelja i/ili obitelji, nazivanje pogrdnim imenima, kontroliranje nečijeg ponašanja, kretanja, govorenja i odijevanja.

 

PSIHOLOGIJA – znanost o psihičkim procesima i ponašanju, te o njihovim vezama s fizikalnim, biološkim i socijalnim uvjetima i učincima. Psihologija izučava psihički život, stanje svijesti, emocije i spoznaje te empirijskim istraživanjima nastoji steći znanje o uzrocima i načinu ponašanja ljudi.

 

PUNOLJETNOST – dob u kojoj se postiže poslovna sposobnost i punopravnost  s navršavanjem po zakonu određenih godina života, u nas je to 18 godina.

 

R

 

RASA – kada govorimo u antropološkom smislu, rasa je povijesno nastao tip ljudi koji ima neke zajedničke nasljedne fizičke osobine (boju kože, očiju, oblik lubanje, rast i sl.). U zoologiji rasa označava istovrsne životinje koje imaju zajedničko porijeklo, slične tjelesne osobine, a prilagođene su određenim životnim uvjetima (pasmina, soj). Najrasprostranjenija je podjela na bijelu, crnu i žutu rasu. Rasa je jedan od najsloženijih socioloških pojmova. Pitanje zašto samo neke razlike postaju predmet socijalne diskriminacije i predrasuda nema veze s biologijom. Rasne razlike trebaju se shvatiti kao fizičke varijacije koje su pripadnici neke zajednice ili društva izdvojili kao socijalno značajne. Na primjer, razlike u boji kože smatraju se značajnima, a razlike u boji kose ne. Rasa se može shvatiti kao skup društvenih odnosa koji omogućuju pojedincima i skupinama da im se pripišu razne osobine i sposobnosti na temelju bioloških čimbenika. Rasne razlike su način opisivanja ljudskih različitosti te važni čimbenici u ponavljanju uzoraka moći i nejednakosti unutar društva.

 

RASIZACIJA – proces u kojem se shvaćanje rase rabi za klasifikaciju pojedinaca ili skupina.

 

RASIZAM – pripisivanje obilježja nadmoći ili inferiornosti populaciji koja ima neke zajedničke, fizički naslijeđene osobine. Rasizam je specifičan oblik predrasude, a te predrasude su utemeljene na socijalno značajnim fizičkim razlikama. Rasist misli da su određeni pojedinci bolji ili gori od drugih zbog rasnih razlika. Mnogi tvrde da je rasizam duboko usađen u strukturu i djelovanje društva. Ideja institucijskog rasizma smatra da rasizam prožima sve društvene strukture, na sustavan način. Prema tom shvaćanju, institucije poput policije, zdravstvenog i obrazovnog sustava, provode politiku koja daje prednost određenim skupinama, a diskriminira druge.

 

RAZVOD – zakonski raskid pravovaljanoga braka živućih partnera kojim postaju slobodni za stupanje u novi brak.

 

RELIGIJA – skup vjerovanja koja prihvaćaju pripadnici neke zajednice, a uključuje simbole, na koje se gleda sa strahopoštovanjem ili divljenjem, i obrede (rituale) ili ceremonije (npr. služba božja) u kojima sudjeluju članovi zajednice.

 

ROD – kulturno određen, simbolički izraz bioloških, psihičkih, kulturoloških i društvenih razlika između muškaraca i žena. Rod se ne odnosi na fizičke atribute po kojima se razlikuju muškarci i žene, nego na društveno oblikovane karakteristike muškosti i ženskosti, na razlike u identitetu, stavovima i djelovanjima. To su društvena očekivanja o ponašanju koje se smatra primjerenim za pripadnike obaju spolova. Rod nije nužno izravni proizvod pojedinčeva biološkog spola.

 

RODNO UVJETOVANO NASILJE – bilo koji čin nasilja koji dovodi do, ili je vjerojatno kako će dovesti do, fizičkih, seksualnih ili psihičkih posljedica za žene. Dva dominantna oblika su obiteljsko i seksualno nasilje. Rodno uvjetovano nasilje uključuje psihičko nasilje, fizičko nasilje, seksualno uznemiravanje i zlostavljanje, silovanje, trgovanje ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja, ekonomsko nasilje i izolacija.

 

ROPSTVO – proces prisiljavanja rada ili ostalih usluga od zarobljenog pojedinca, bilo kojim sredstvima, uključujući iskorištavanjem tijela ili dijelova tijela.

 

S

 

SAMOISKRIVLJENA NEUBROJIVOST (prema Kaznenom zakonu) – ne smatra se neubrojivim počinitelj koji se svojom krivnjom doveo u stanje u kojem nije mogao shvatiti značenje svojeg postupanja ili nije mogao vladati svojom voljom uporabom alkohola, droga ili drugim sredstvima, ako je u vrijeme kad se dovodio u takvo stanje kazneno djelo što ga je počinio bilo obuhvaćeno njegovom namjerom ili je glede tog kaznenog djela kod njega postojao nehaj, a zakon propisuje kažnjivost i za taj oblik krivnje (članak 41.).

 

SANKCIJA – svaka reakcija drugih na ponašanje pojedinaca ili skupine kojoj je svrha osigurati pokoravanje danoj normi.

 

SEGREGACIJA – označava odjeljivanje, odvajanje, rastavljanje, razdruživanje. Primjer segregacije kao oblik rasne diskriminacije: izdvajanje crnaca i drugog domorodačkog stanovništva od bijelaca, stvaranjem posebnih naselja, zabranom posjećivanja kulturnih i drugih ustanova, zabranom sklapanja mješovitih brakova i drugim rasističkim mjerama.

 

SEKSUALNO TRGOVANJE LJUDIMA – protuzakonito trgovanje ljudskim bićima u cilju seksualnog izgrabljivanja, a često uključuje fizičko i mentalno nasilje, silovanje, otmicu i ropstvo. Posljednjih je godina trgovanje ljudima, osobito ženama i djecom u cilju njihovog daljnjeg seksualnog iskorištavanja, doseglo alarmantne razmjere. Procjenjuje se da je godišnja dobit od trgovanja ženama zbog seksualnog iskorištavanja viša od 12 milijardi američkih dolara. Glavna mjesta gdje su seksualni robovi: bordeli, klubovi (plesni klubovi u kojima se seksualne usluge odvijaju u sporednim prostorijama ili u podrumu), saloni za masažu, stanovi, hoteli i ulice. Nabavljanje seksualnih robova prvenstveno se događa na jedan od pet načina: obmana (lažna ponuda posla, putovanja, ili neke druge mogućnosti zarade, lažne bračne ponude), prodaja od strane obitelji (obitelj nema novaca da se prehrani), otmica (nije često jer je teže transportirati takve robove - ne žele putovati i bježe), zavođenje ili romantika te vrbovanje od strane prijašnjih robova. Žene prodane za rad u seks industriji su prisiljene pružati seksualne usluge muškarcima protiv svoje volje – one su silovane. Bijeg je rijetko opcija, a i kad pobjegnu život im nudi malo nade jer je većina zaražena HIV-om, ovisna o drogama i alkoholu, obitelji ih izbjegavaju te je mala mogućnost za zapošljavanje ili bilo kakav način samodostatnosti nakon što odu iz skloništa. Mnoge žrtve koje pobjegnu prisiljene su se vratiti istim uvjetima siromaštva, nasilja u obitelji, socijalne pristranosti ili nedostatku ekonomskih mogućnosti koje su uvjetovale inicijalni ulazak u svijet seksualnog ropstva te se neki vrate trgovcima robovima koji su ih izvorno prevarili, kako bi sada, po drugi put, imali bolje uvjete. Suvremena industrija seksualne trgovine ljudima uključuje sistematično silovanje, mučenje, porobljavanje i umorstva milijuna žena i djece, bilo da je to direktno umorstvom ili indirektno spolno prenosivim bolestima i drogama. Seksualno ropstvo je nezakonito u svim zemljama svijeta, ali ipak nema nekog mjerljivog rizika za trgovce robovima jer postoji zbunjenost oko definicije trgovanja ljudima, korupcija u provedbi zakona, carinskoj kontroli, sudskom sistemu, nedovoljna zaštita žrtava (čija svjedočanstva su potrebna kako bi se osudili trgovci) te zakoni koji imaju malo ekonomskih posljedica na seksualnu trgovinu ljudima.

 

SEKSUALNO NASILJE odnosi se na spolno uznemiravanje, kao što su dobacivanje i uvredljivi komentari, ili bilo koji oblik fizičke seksualne aktivnosti (ljubljenje, dodirivanje, prislini spolni odnos) bez pristanka druge osobe. To je bilo koji seksualni čin, pokušaj ostvarivanja seksualnog čina, neželjeni seksualni komentar ili prijedlog koji je usmjeren protiv osobe i njezine seksualnosti, a koji može počiniti druga osoba bez obzira na odnos sa žrtvom ili situaciju u kojoj se nalaze. Karakteristična je uporaba sile, prijetnje ili ucjene za ugrožavanje dobrobiti i/ili života same žrtve ili njoj bliskih osoba. To nije samo fizički napad, već i povreda osobnih intimnih i psiholoških granica osobe. Posljedice su mnogobrojne, a one su fizičke (fizičke povrede, narušeno reproduktivno zdravlje, neželjena trudnoća, zaraza spolno prenosivim bolestima), psihičke (narušeno mentalno zdravlje, narušeno seksualno zdravlje, uništeno samopoštovanje i samopouzdanje, traumatske rekacije i poremećaji, ovisnosti, suicidalne misli itd.) i socijalne (stigmatizacija, etiketiranje, napuštenost i odbačenost itd.). Jedan od najčešćih oblika je seksualno uznemiravanje.

 

SEKSUALNO UZNEMIRAVANJE jedno od najčešćih oblika seksualnog nasilja. Obuhvaća neželjena seksualna ponašanja koja nužno ne uključuju fizički dodir, a osobu dovode u neugodan i ponižavajući položaj, te izazivaju osjećaj srama. Ključni element je moć, odnosno najčešće ga provodi osoba koja je na moćnijoj poziciji od osobe nad kojom se ono provodi (npr. šef nad podređenom/im, profesor ili asistent nad studentom/icom). Oblici seksualnog uznemiravanja su neželjene seksualne primjedbe i verbalni prijedlozi, razni neželjeni pozivi, neželjeni fizički dodiri. govor tijela (buljenje, stajanje preblizu, značajni pogledi), emocionalno proganjanje, neprikladna pažnja, seksualno podmićivanje/ucjena, širenje laži i neistina itd. Seksualno uznemiravanje se često doživljava kao neznatan problem koji se s lakoćom može izbjeći i zaustaviti, ali to uglavnom nije točno. Vrlo često se radi o ponavljajućim ponašanjima koja se javljaju kroz dulje vremensko razdoblje i za koje osoba koja mu je izložena ne može naći jednostavno rješenje.

 

SEKSUALNO ZLOSTAVLJANJE – neželjena seksualna ponašanja iznuđena primjenom sile i/ili prijetnji, a koja uključuju fizički dodir s nasilnikom. Seksualno zlostavljanje je vrlo široka kategorija koja je teža od seksualnog uznemiravanja, ali ne uključuje kaznena djela silovanja.

 

SEKSUALNO ZLOSTAVLJANJE DJECE – shvaća se kao (aktivno ili pasivno) sudjelovanje djece i adolescenata u seksualnim aktivnostima na koje ona nisu u mogućnosti pristati svojom slobodnom voljnom i s punom odgovornošću, zbog razvojne dobi u kojoj se nalaze ili iz drugih razloga (strah od kažnjavanja. pritisak, podmićivanje). Pojavljuje se u različitim oblicima i uključuje incest, prostituciju, pornografiju, silovanje tijekom ljubavnog sastanka, seksualno nasilje među vršnjacima te seksualno zlostavljanje u institucijama. Prihvaćeno je da seksualno zlostavljanje djece obuhvaća i neprikladne pseudo-obrazovne kontakte, poput dodirivanja genitalija djece pod izlikom seksualnog odgoja, masturbiranje u nazočnosti djece ili zajedno s djecom, oralnu, genitalnu ili analnu penetraciju te sudjelovanje djece u proizvodnji pornografskog materijala.

 

SEKTA – relativno mala vjerska skupina koja se najčešće odvojila od crkve i njene ortodoksije te u načelu odbacuje dominantne vrijednosti i način života u širem društvu. Od svojih članova zahtijeva duboko proživljavanje religioznog iskustva i snažnu odanost grupi. Sekta je usko povezana grupa koja često pruža bliske odnose s drugim članovima grupe. Nema profesionalnog svećenstva, nego najčešće samo vođu.

 

SIGURNOSNE MJERE PREMA MALOLJETNIM POČINITELJIMA KAZNENIH DJELA (prema Zakonu o sudovima za mladež) – sud ove mjere može primijeniti uz odgojnu mjeru ili kaznu maloljetničkog zatvora. One uključuju zabranu obavljanja zvanja, djelatnosti ili dužnosti, obvezno psihijatrijsko liječenje, obvezno liječenje od ovisnosti, protjerivanje stranca iz zemlje, oduzimanje predmeta, zabrana upravljanja motornim vozilom (ali samo starijim maloljetnicima) itd. (članak 31.).

 

SILOVANJE – najteži oblik seksualnog nasilja koji ostavlja dalekosežnije posljedice nego što smo svjesni za žrtvu, ali i društvo u cjelini. Silovanje se odnosi na bilo koji oblik vaginalne, analne i oralne penetracije penisom ili predmetima. S obzirom na počinitelja silovanje dijelimo na silovanje u braku, silovanje na spoju, silovanje od nepoznate osobe, grupno silovanje i silovanje u ratu.

 

SIMBOL – o simbolu govorimo kada se jedna stvar ili pojam rabi da zamijeni ili predstavi drugi pojam, npr. zastava simbolizira naciju. Simboli su bitni kao mehanizam za spremanje i prenošenje velikih količina informacija koje čine kulturu.

 

SMANJENA UBROJIVOST (prema Kaznenom zakonu) – počinitelj koji je u vrijeme počinjenja kaznenog djela zbog nekog stanja iz članka 40. Kaznenog zakona bio smanjeno ubrojiv u znatnoj mjeri može se blaže kazniti, ako do smanjene ubrojivosti nije došlo samoskrivljeno (članak 42.).

 

SOCIJALIZACIJA – složeni proces učenja kojim, interakcijom sa svojom društvenom okolinom, djeca razvijaju svijest o društvenim normama i vrijednostima te poseban osjećaj o sebi samima, usvajaju znanja, stavove, vrijednosti i ponašanja prijeko potrebna za sudjelovanje u životu društva. Socijalizacijom pojedinci postaju društvena bića, a društva osiguravaju kontinuitet i prenošenje kulture iz naraštaja u naraštaj. To je proces koji traje cijeli život.

 

SOCIJALIZAM – društveno uređenje zasnovano na podruštvljenim sredstvima za proizvodnju, u kojemu društvenom proizvodnjom upravljaju zainteresirani neposredni proizvođači i u kojem se svi društveni odnosi postepeno oslobađaju klasnih suprotnosti i svih elemenata iskorištavanja čovjeka od strane čovjeka.

 

SOCIJALNA (INTERPERSONALNA) INTELIGENCIJA – ljudi s razvijenom socijalnom inteligencijom dobro razumiju druge i cijene njihove različite osobine, učinkovito s njima rade, pokazuju empatiju i razumijevanje te se u društvu drugih ljudi osjećaju opušteno i ugodno. Vole biti član grupe, dobro vode organizacije, komuniciraju, ublažuju konflikte, a dobro uče razgovaranjem s drugima, uspoređivanjem, suradnjom, postavljanjem pitanja. Ovu vrstu inteligencije imaju dobro razvijenu profesori, liječnici, političari, psihoterapeuti, prodavači.

 

SOCIJALNA SKRB (prema Zakonu o socijalnoj skrbi) – djelatnost kojom se osiguravaju i ostvaruju mjere i programi namijenjeni socijalno ugroženim osobama, kao i osobama s nepovoljnim osobnim ili obiteljskim okolnostima, koji uključuju prevenciju, promicanje promjena, pomoć u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba i podršku pojedincu, obitelji i skupinama, s ciljem unapređenja kvalitete života i osnaživanja korisnika u samostalnom zadovoljavanju osnovnih životnih potreba te njihovog aktivnog uključivanja u društvo. Socijalna skrb u Republici Hrvatskoj provodi se na načelima supsidijarnosti, pravičnosti, slobode izbora i dostupnosti, individualizacije, uključivanja korisnika u zajednicu, pravodobnosti, poštivanja ljudskih prava i integriteta korisnika, zabrane diskriminacije, informiranosti o pravima i uslugama, sudjelovanja korisnika u donošenju odluka, tajnosti i zaštiti osobnih podataka, privatnosti te podnošenja pritužbi (članak 3. i 6.).

 

SOCIJALNI POKRET – manje ili više trajan i organiziran napor velikog broja ljudi, kojemu je cilj promicanje promjena u društvu ili otpor prema tim promjenama. U središtu je ideja aktivnog i zajedničkog svjesnoga sudjelovanja ljudi u društvenim procesima, umjesto pasivnoga prepuštanja životnim i povijesnim prilikama. Neki od poznatih pokreta u povijesti su: kršćanstvo, pokret za ukidanje ropstva, komunizam. U suvremenim društvima poznati su pokreti za zaštitu ljudskih prava, ekološki pokreti, pokreti za ravnopravnost žena i mnogi drugi.

 

SOCIJALNI RAD (prema Zakonu o djelatnosti socijalnoga rada) – znanstvena disciplina koja proučava ljudsko ponašanje i međuljudske odnose s ciljem njihovog unapređivanja. Djelatnost socijalnog rada bavi se promocijom socijalnih promjena, rješavanjem problema u međuljudskim odnosima te osnaživanjem ljudi u svrhu promicanja njihove dobrobiti. Koristeći se teorijama ljudskog ponašanja i socijalnog sustava socijalni rad intervenira u međusobne interakcije ljudi s njihovim okruženjem. Vodeći principi socijalnog rada su principi socijalne pravde i zaštite ljudskih prava (članak 2.).

 

SOCIOLOGIJA – znanost o društvu koja proučava razvoj društva i načine na koje društvo oblikuje ponašanje, vjerovanja i identitet ljudi. Ona se bavi društvenim životom u čitavom njegovom opsegu – od slučajnih susreta na ulici do globalnih procesa; izučava cjelokupnost društvenog života te proučava društvene procese, strukture i odnose kao socijalne činjenice.

 

SPOL – označava anatomske, biološke i fiziološke, tj. tjelesne značajke muškarca i žene, te je povezan s biološkom reprodukcijom i spolnim ponašanjem.

 

STARIJI MALOLJETNIK (prema Zakonu o sudovima za mladež) – osoba koja je navršila šesnaest godina, a mlađa je od osamnaest godina u vrijeme izvršenja kaznenog djela (članak 5.). Uz odgojne mjere, moguće im je izreći i kaznu maloljetničkog zatvora.

 

STATUS – određivanje društvenog položaja koji je rangiran više ili niže na nekoj ljestvici vrijednosti.  Status se može definirati kao položaj u društvenom sastavu, kao što je na primjer „dijete“ i „majka“. Status je jedan od osnovnih elemenata društvene stratifikacije.

 

STEREOTIP – jednostrano, prenaglašeno stajalište o skupini, plemenu ili klasi, obično obilježeno predrasudama. Najčešće se povezuje s rasizmom i seksizmom,  te se opiru promjenama ili korekcijama budući da proizvode osjećaj društvene solidarnosti. Jedan od primjera je stvaranje stereotipa o rodu i spolnim ulogama u obrazovanju i na radnome mjestu.

 

STIGMATIZACIJA – sociološki pojam kojeg je uveo sociolog Erwing Goffman. Stigma (grč.) u sociologiji označava vidljivu tjelesnu ili socijalnu karakteristiku kojom se ljudi izdvajaju iz tzv. «normalnih» ljudi. Postoje dvije vrste stigme: vidljiva (invalidnost) i socijalna (poziv prostitutke). Ono što se smatra kao stigma različito je od društva do društva Stigma je uvijek povezana sa diskriminacijom. Stigmatizacija je stoga društveni proces etiketiranja i izoliranja svih onih pojednica i grupa koje se razlikuju od „normalnosti“ većine u svom društvenom okruženju.

 

STRATEŠKI MOBING – prakticira se kad postoji želja za uklanjanjem neugodnih osoba ili onih koje se smatraju suvišnima u radnoj sredini, upravljački se vrh dogovori koji su radnici nepoželjni i kako ih što prije udaljiti s radnog mjesta. Najčešće se očituje putem dekvalifikacije (radniku se oduzimaju radni zadaci i instrumenti za rad ili mu se daju zadaci različiti od onih koji mu pripadaju i zadaci niže razine), fizičke izolacije radnika (ne poziva se na sastanke, ne daju se informacije), slanjem pisama u kojima ga se poziva na red, u kojima mu se prigovara i u kojima ga se kritizira, slanjem liječničke kontrole kući dok je na bolovanju, fizičkim premještanjem radnika u druga sjedišta tvrtke koja su često daleko od mjesta stanovanja, određivanjem novih različitih funkcija a da radnik nije poslan na obuku ili usavršavanje, izloženošću radnika rizicima koji mogu narušiti njegovo zdravlje itd.

 

STREJTER/ICA – osoba koju emocionalno i/ili fizički najčešće privlače osobe društveno ili samodefinirane suprotnoga roda ili spola.

 

SUBKULTURA – skup vrijednosti, normi, običaja i ostalih elemenata kulture po kojima se jedna grupa ljudi u društvu razlikuje od ostalih članova društva. Primjer su Amiši – vjerska sekta, nastala u 15./16. st. u Švicarskoj, u 18.st. emigrirali u Ameriku, odbijaju moderne standarde oblačenja, doslovno primjenjuju Bibliju, cijene fizički rad… Osim oko vjeroispovijesti, subkulture se oblikuju i oko: rasne, etničke ili nacionalne pripadnosti, spola, dobi, socioekonomskog statusa, profesije, nekih devijantnih ponašanja. Ljudi se mogu roditi u subkulturi ili joj svjesno pripadati. Svaki pojedinac sudjeluje u više potkultura, ali ne u svima u jednakom intenzitetu i ne tokom cijeloga života.

 

SUDJELOVANJE U TUČNJAVI (prema Kaznenom zakonu) – tko sudjeluje u tučnjavi koja je imala za posljedicu smrt ili osobito tešku tjelesnu ozljedu jedne ili više osoba, za samo sudjelovanje u takvoj tučnjavi, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. Nema kaznenog djela ako je osoba koja je sudjelovala u tučnjavi uvučena u nju bez svoje krivnje ili samo radi toga jer se branila ili razdvajala druge sudionike u tučnjavi (članak 103.).

 

SUDSKI UKOR (prema Zakonu o sudovima za mladež) – sud će ga izreći ako se iz odnosa maloljetnika prema počinjenom kaznenom djelu i njegove spremnosti da ubuduće ne čini kaznena djela može zaključiti da se i samim prijekorom može postići svrha odgojnih mjera (članak 9.).

 

 

T

 

TABU – norme čije je kršenje apsolutno zabranjeno, npr. kanibalizam (jedenje ljudskog mesa).

 

TEŠKA TJELESNA OZLJEDA (prema Kaznenom zakonu) – tko drugoga teško tjelesno ozlijedi ili mu teško naruši zdravlje, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. Tko drugoga tjelesno ozlijedi ili mu naruši zdravlje tako teško da je zbog toga doveden u opasnost život ozljeđenog ili je uništen, ili trajno i u znatnoj mjeri oslabljen koji važan dio njegova tijela ili koji važan organ, ili je prouzročena trajna nesposobnost za rad ozljeđenog, ili trajno i teško narušenje njegova zdravlja ili trajna iznakaženost, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do osam godina. Ako je ozlijeđeni umro zbog teške tjelesne ozljede, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina. (članak 99.).

 

TJELESNA INTELIGENCIJA – ljudi s tjelesnom inteligencijom sposobni su iskoristiti svoje tijelo i pojedine njegove dijelove – ruke, noge, prste – kako bi riješili problem, stvorili proizvode ili prezentirali ideje i emocije. Vole se kretati, dodirivati, koristiti govor tijela, dobro im idu tjelesne aktivnosti (sport, ples, gluma) i ručne vještine (šivanje), a najbolje uče dodirivanjem, kretanjem, procesiranjem znanja kroz tjelesne senzacije. Ovu vrstu inteligencije imaju dobro razvijenu sportaši, plesači, glumci, vatrogasci, akrobati, profesori tjelesnog.

 

TJELESNA OZLJEDA (prema Kaznenom zakonu) – tko drugoga tjelesno ozlijedi ili mu naruši zdravlje, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine (članak 100.).

 

TOLERANCIJA – (lat.tolerare - podnositi, trpjeti) označava snošljivost, obzirnost, dopušteno odstupanje od uobičajenog. Tolerantna osoba je ona koja dopušta, podnosi, ima obzira prema tuđim mišljenjima i uvjerenjima.

 

TOTALITARIZAM – tip političkog poretka u kojem država teži kontroli svih dijelova društva i nadzoru nad svim vidovima društvenoga života. Sve društvene institucije, od škola, crkvi, poduzeća, pa čak i obitelji postaju oblici funkcioniranja države u kojoj je koncentrirana sva moć.

 

TRANSEKSUALNA OSOBA – koja ima jasnu želju i namjeru započeti sa spolnom tranzicijom, kao i osoba koja je djelomično ili potpuno modificirala svoje tijelo i rodnu prezentaciju.

 

TRANSRODNA OSOBA – osoba čije su rodne značajke različite od spola u kojem je rođena, čiji rodni identitet i/ili rodno izražavanje nije u skladu s uvriježenim tradicionalnim rodnim ulogama i normama. Transrodne osobe mogu biti heteroseksualne, lezbijke, gej ili biseksualne osobe.

 

TRGOVANJE LJUDIMAprotuzakonito trgovanje ljudskim bićima u cilju seksualnog i/ili ekonomskog izgrabljivanja; često uključuje fizičko i mentalno nasilje, silovanje, otmicu i ropstvo. Trgovanje ljudima jedan je od najvećih međunarodnih problema i šokantna povreda ljudskih prava.  Ono predstavlja vrbovanje, kupnju, prodaju, prijevoz, poticanje ili posredovanje u kupnji, prodaji ili predaji, pružanje utočišta i prihvat osoba, uporabu sile, prijetnju uporabom sile ili drugim oblicima prinude, otmice, prijevare, zlouporabe položaja ili ovlasti da bi se došlo do pristanka osobe koja ima kontrolu nad drugom osobom, u svrhu iskorištavanja koje minimalno uključuje korištenje osoba u prostituciji ili druge oblike seksualnog iskorištavanja, prisilan rad ili usluge, ropstvo, postupke slične ropstvu, prosjačenje, trgovanje organima i dr. Žrtve su muškarci, žene i djeca iz raznih sredina, rasa i klasa. Trgovci ljudima koriste „poslodavce“ da pronađu svoje žrtve, a oni su često ljudi za koje smatrate da im možete vjerovati (prijatelji, rođaci, mladići, čak i roditelji) te su mnogi žene. „Poslodavci“ nude zaposlenje (čuvanje djece, konobarenje, posao modela, plesačice itd.), putovanja u inozemstvo za rad ili studiranje, i druge atraktivne prilike. Često se koriste lažnim oglasima u lokalnim novinama, lažnim agencijama za zapošljavaje i lažnim internet stranicama za pronalaženje zaposlenja. Žrtve su prisiljene raditi protiv svoje volje uporabom sile i prijetnji (prijeti se i nasiljem nad njihovim obiteljima), s ograničenom slobodom kretanja. Kriminalci često prisile žrtve da vrate novčanu „pomoć“ koja im je ranije pružena – sumu novca koja nastavlja rasti s kamatama i troškovima života. Žrtvama koje su spašene ili su pobjegle često se događa da im je vrlo teško početi iz početka, često ne dobivaju liječničku pomoć koja im je potrebna nakon takve traume te su same često tretirane kao kriminalci ili ilegalni doseljenici. Žrtve koje se vrate kućama moraju nerijetko trpjeti diskriminaciju i netrpeljivost svojih zajednica, pa čak i prijatelja i obitelji.

 

U

 

ULOGA – označava niz normi, kulturno definiranih prava i obaveza, koje određuju kakvo se ponašanje očekuje od pojednica. Svaki pojedinac ima neku određenu ulogu u društvu. Uloge nam pomažu da na prikladan način oblikujemo svoje ponašanje i prilagodimo ga očekivanjima svoje okoline.

 

UPUĆIVANJE U DISCIPLINSKI CENTAR (prema Zakonu o sudovima za mladež) – sud će izreći ovu mjeru kad ocijeni da je za ostvarenje svrhe odgojnih mjera potrebno kratkotrajno izdvajanje iz njegove životne sredine tijekom kojeg će odgovarajućim intenzivnim mjerama biti izvršen utjecaj na njegovu ličnost i ponašanje (članak 13.).

 

UPUĆIVANJE U DISCIPLINSKI CENTAR ZBOG NEIZVRŠENJA POSEBNIH OBVEZA ILI DUŽNOSTI (prema Zakonu o sudovima za mladež) – sud može uputiti maloljetnika u disciplinski centar, ako on svojom krivnjom ne izvršava izrečene mu posebne obveze ili odbija ili na drugi način ometa izvršenje mjere pojačanog nadzora (članak 14.).

 

UPUĆIVANJE U ODGOJNU USTANOVU (prema Zakonu o sudovima za mladež) – sud će ovu mjeru izreći kad je potrebno izdvajanje maloljetnika iz sredine u kojoj živi. Uz pomoć, brigu i nadzor odgajatelja i drugih stručnih osoba trajnije će djelovati na ličnost, razvoj i odgoj maloljetnika, osobito obrazovanjem i radnim osposobljavanjem. U odgojnim ustanovama ne postoje brave ni rešetke. Zapreka bjegovima jest ili bi trebala biti, osobna odgovornost djeteta kao rezultat intenzivnog odgojnog rada i angažmana osoba kojima su djeca povjerena na skrb (članak 15.).

 

UPUĆIVANJE U ODGOJNI ZAVOD (prema Zakonu o sudovima za mladež) – ova mjera znači izdvajanje maloljetnika iz sredine u kojoj živi. Sud će izreći ovu odgojnu mjeru kad procijeni da je, s obzirom na poremećaje ponašanja i nedovoljnu spremnost prihvaćanja odgojnih utjecaja, potrebno primijeniti pojačane mjere odgoja. Vodi se računa i o težini i naravi počinjenog kaznenog djela, te o tome da li je maloljetniku već bila izrečena odgojna mjera ili maloljetnički zatvor. U odgojnom zavodu vrata su zaključana, ali nema rešetaka (članak 16.).

 

UPUĆIVANJE U POSEBNU ODGOJNU USTANOVU (prema Zakonu o sudovima za mladež) – izriče se maloljetnicima s psihofizičkim oštećenjima (retardacija) i može se izreći umjesto sigurnosne mjere obveznog psihijatrijskog liječenja ako se takvo liječenje može osigurati u toj ustanovi (članak 17.).

 

UVREDA (prema Kaznenom zakonu) – tko uvrijedi drugoga, kaznit će se novčanom kaznom do sto dnevnih dohodaka ili kaznom zatvora do tri mjeseca. Tko uvrijedi drugoga putem tiska, radija, televizije, pred više osoba, na javnom skupu ili na drugi način zbog čega je uvreda postala pristupačnom većem broju osoba, kaznit će se novčanom kaznom do stopedeset dnevnih dohodaka ili kaznom zatvora do tri mjeseca. Ako uvrijeđeni uzvrati uvredu, sud može oba počinitelja osloboditi kazne (članak 199.).

 

V

 

VANDALIZAM obuhvaća široko područje aktivnosti s elementima nasilja usmjerenima isključivo na imovinu.

 

VERBALNA INTELIGENCIJA – verbalno inteligentni ljudi znaju dobro izraziti riječima ono što misle i razumjeti druge kad govore, imaju osjećaj za materinji i strani jezik, posjeduju umijeće prepoznavanja razlika u značenju riječi. Oni vole čitati, pisati, pričati priče, rješavati križaljke te im dobro ide pamćenje imena, mjesta, datuma i različitih detalja, a najbolje uče riječima (slušanjem, govorenjem, čitanjem). Ovu vrstu inteligencije imaju dobro razvijenu pisci, govornici, pjesnici, profesori, odvjetnici, političari, prevoditelji.

 

VERTIKALNI MOBING – pretpostavljeni mobizira jednoga podređenog radnika ili, ako je mobing serijski, pretpostavljeni mobizira jednoga po jednog radnika dok se ne uništi cijelu grupu. Također mobing je vertikalni kada jedna grupa radnika (podređenih) mobizira jednoga pretpostavljenog.

 

VIRTUALNA REALNOST – računalima stvoreno (umjetno) vizualno, slušno i dodirljivo multimedijalno iskustvo, a koriste se stereoslušalice, stereotelevizijska kaciga (naočale) i kompjutorizirana odjeća (Data suits). Virtualna stvarnost je interaktivna i računala neprestano rekonfiguriraju okolinu da odgovara kretnjama tijela te dobivamo osjećaj da smo „zaronjeni“ u okolinu. Ona je specifična tehnologija koja omogućuje naše uključivanje, viđenje i osjećanje računalno generirane slike.

 

VOLONTIRANJE (prema Zakonu o volonterstvu) – dobrovoljno ulaganje osobnog vremena, truda, znanja i vještina kojima se obavljaju usluge ili aktivnosti za dobrobit druge osobe ili za opću dobrobit, a obavljaju ih osobe, bez postojanja uvjeta isplate novčane nagrade ili potraživanja druge imovinske koristi za obavljeno volontiranje (članak 3.).

 

VRIJEDNOSTI – apstraktne ideje o tome što je dobro, loše, primjereno, ispravno i poželjno te su osnova za društvene norme, koje su konkretnije. Predstavljaju etička načela, kulturalne i društvene norme i vrlo su otporne na promjenu. Primjeri: jednakost, čistoća itd. Ono što pojedinci vrednuju, pod snažnim je utjecajem specifične kulture u kojoj žive.

 

Z

 

ZAKONI – formalizirane društvene norme, pravila ponašanja, koje uspostavlja politički autoritet. Njihovo poštivanje i provođenje osiguravaju posebne društvene grupe i institucije (sudstvo, policija i sl.), a njihova bitna osobina je legitimna upotreba sile za njihovo provođenje.

 

ZAPUŠTANJE I ZLOSTAVLJANJE DJETETA ILI MALOLJETNE OSOBE (prema Kaznenom zakonu) – roditelj, posvojitelj, skrbnik ili druga osoba koja grubo zanemaruje svoje dužnosti zbrinjavanja ili odgoja djeteta ili maloljetne osobe, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. Također će se te osobe kazniti ako zlostave dijete ili maloljetnu osobu, prisile ju na rad koji ne odgovara njezinoj životnoj dobi, ili na pretjerani rad, ili na prosjačenje, ili je iz koristoljublja navode na ponašanje koje je štetno za njezin razvitak. Ako je prouzročena teška tjelesna ozljeda djeteta ili maloljetne osobe, ili mu je teško narušeno zdravlje, ili se odalo prosjačenju, prostituciji ili drugim oblicima asocijalnog ponašanja ili delikvenciji, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina (članak 213.).

 

ZLOČIN – uključuje aktivnosti koje krše zakone neke zemlje, tj. svaka akcija suprotna zakonima koje je ustanovio politički autoritet. Zločini se službeno kažnjavaju.

 

ZLOČIN IZ MRŽNJE (prema Kaznenom zakonu) – svako kazneno djelo počinjeno iz mržnje prema osobi zbog njezine rase, boje kože, spola, spolne orijentacije, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovine, rođenja, naobrazbe, društvenog položaja, dobi, zdravstvenog statusa ili drugih osobina (članak 89.).

 

Ž

 

ŽENEVSKE KONVENCIJE – višestrani međunarodni ugovori zaključeni u Ženevi od 1920-ih kojima se uređuju različita pitanja iz međunarodnog prava (o postupanju s ratnim zarobljenicima, o zaštiti žrtava, pravu mora, o čeku, o mjenici itd.)

 

ŽRTVA NASILJA – tipične žrtve su plašljivije i nesigurnije od ostalih, često su oprezne, osjetljive i tihe. Žrtve pate od pomanjkanja samopoštovanja i imaju negativan stav prema sebi i svom položaju, osjećaju veliku ranjivost, strah, posramljenost i smatraju da su bespomoćni. Mnogi koji dulje vrijeme pate od zlostavljanja postaju skloni samoubojstvu, a neki se osvećuju primjenom nasilja ili i sami postaju nasilnici.

 

 

KORIŠTENA LITERATURA

Abercrombie N. , Hill S. , Turner B. S. (2008). Rječnik sociologije. Naklada Jesenski i Turk, Zagreb

Afrić, V. (1999). Kibernetski prostor i virtualna realnost kao društvena upotreba informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Revija za sociologiju, Vol XXX, No 3-4: 181-194

Ajduković, M. i Pećnik, N. (1994). Nenasilno rješavanje sukoba. Alinea, Zagreb

Anić, V. (1991). Rječnik hrvatskoga jezika. Novi Liber, Zagreb.

Burrows, R. i Featherstone, M. (1996). Kiberprostor, kibertijela, cyberpunk. Naklada Jesenski i Turk, Zagreb

Cajner Mraović, I.; Kovčo Vukadin, I.; Singer, M. (2002). Krimionologija. Nakladni zavod Globus, Zagreb. 

Castells, M. (2000). Uspon umreženog društva. Golden marketing, Zagreb

Čolić, S. ( 2002 ). Kultura i povijest. Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb.

Dingelstad, D., Gosden, R., Martin, B., Vakas N. The social construction of drug debates, Social Science & Medicine, Volume 43: 1829-1838

Djeca bez pratnje: Djeca stranci odvojena od roditelja (2008). Zbornik priopćenja s Okruglog stola, Pravobranitelj za djecu, Zagreb

Djeca prije svega, Konvencija o pravima djeteta, (1998.). UNICEF, Zagreb.

Giddens, A. (2005). Odbjegli svijet. Klub studenata sociologije Diskrepancija, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb

Giddens, A. (2007). Sociologija. Nakladni zavod Globus, Zagreb.

Goffman, E. (1963). Stigma: Notes on the management of spoiled idnetity. Englewood
Cliffs, NJ: Prentice-Hall

Grgić, M. (2003). Djeca i mladež u kaznenom postupku. Tiskara Šolta, Zagreb.

Haralambos, M. i Heald R. (1980). Uvod u sociologiju. Globus, Zagreb.

Hrvatski opći leksikon (1996). Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb.

Fanuko, N. (2007). Sociologija. Profil, Zagreb.

Klaić, B. (1990). Rječnik stranih riječi. Nakladni zavod MH, Zagreb

Kostelić-Martić, A. (2005.) Mobing: psihičko maltretiranje na radnome mjestu. Školska knjiga, Zagreb

 

Kunac, S. i sur. (2010). Kako suzbijati diskriminaciju? Izvještaj o praćenju provedbe Zakona o suzbijanju diskriminacije u Hrvatskoj za 2009. godinu i praksa Europskog suda za ljudska prava. Centar za mirovne studije, Zagreb.

Luca-Mrđen, J., Kralj, D. (2007). I ja mogu uspjeti! Djeca s poteškoćama u učenju. Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba, Zagreb.

May-Chahal, C. i Herczog, M. (2004.) Seksualno zlostavljanje djece u Europi. Ibis grafika, Zagreb

Mesić, M. (2002). Međunarodne migracije. Societas, Zagreb

Mesić, M. (2006). Multikulturalizam. Školska knjiga, Zagreb

Middelton-Moz, J. i Zawadski, M. L. (2003). Nasilnici. Timea, Zagreb

Nikodem, K. (2003). Čiji su to svjetovi iza nas? Virtualna stvarnost i ljudski identiteti. Socijalna ekologija, Vol 12, No.3-4:211-229

Oblak, T. (2002). Internet kao medij i normalizacija kibernetskog prostora. Medijska instraživanja, god.8., br.1: 61-76

Olweus, D. (1998). Nasilje među djecom u školi. Školska knjiga, Zagreb

Pataki, S., Vajnaht, E., Vukasović, A. (1967). Opća pedagogija. Pedagoško-književni zbor, Zagreb

Pennington, D. C. (1997). Osnove socijalne psihologije. Naklada Slap, Jastrebarsko.

Perasović, B. (2001). Urbana plemena. Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb.
Puhovski, S. (2004). Validacija upitnika o emocionalnom zlostavljanju. Društvena istraživanja, 13(3): 555-578

Shields, R. (2001). Kulture interneta. Naklada Jesenski i Turk, Hrvatsko sociološko društvo, Zagreb

Singer M., Kovčo Vukadin I., Cajner Mraović I. (2002), Kriminologija. Nakladni zavod Globus, Zagreb

Taylor, J. F. (2008). Djeca s ADD i ADHD sindromom. Veble commerce, Zagreb.

Zloković, J. (2009). Nasilje djece nad roditeljima – obiteljska tajna?. Zambelli, Rijeka

Internetski izvori:

http://www.zakon.hr/z/180/Zakon-o-sudovima-za-mlade%C5%BE, pristupljeno: 21.03.2012.

http://www.zakon.hr/z/98/Kazneni-zakon, pristupljeno: 21.03.2012.

http://www.lori.hr/transrodnost.php, pristupljeno: 21.03.2012.

http://www.hud.hr/w-tekstovi/w-sto-je-disleksija.html, pristupljeno: 01.04.2012.

http://www.hr.iqtester.eu/clanci-o-iq/elementi-inteligencije.html, pristupljeno: 01.04.2012.

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/267325.html, pristupljeno: 09.04.2012.

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/, pristupljeno: 07.05.2012.
http://www.dadalos.org/kr/Menschenrechte/grundkurs_mr1/grundk_1.htm, pristupljeno: 10.05.2012.
http://www.poliklinika-djeca.hr/publikacije/nasilje-preko-interneta/, pristupljeno: 27.05.2012.
http://www.poliklinika-djeca.hr/publikacije/nasilna-ponasanja-mladih-zasto-je-ljubav-vazna/ - pristupljeno 24.06.2012.

http://zenskasoba.hr/index.php?option=com_content&task=blogcategory&id=18&Itemid=32 – pristupljeno 24.06.2012.

www.medicinskirjecnik.com – pristupljeno 07.10.2012.

http://www.zakon.hr/z/509/Zakon-o-djelatnosti-socijalnog-rada pristupljeno: 4.11. 2012.

http://www.zakon.hr/z/222/Zakon-o-socijalnoj-skrbi pristupljeno: 4.11.2012.

http://www.zakon.hr/z/258/Zakon-o-volonterstvu pristupljeno: 4.11. 2012.

http://www.mup.hr/31.aspx - pristupljeno 14.12.2012.

http://mtvexit.org/en/ - pristupljeno 14.12.2012.