Priredila: Anita Lučić, mag. theol.
OSIJEK (TU) – U petak 4. lipnja održan je webinar u organizaciji Hrvatskog društva bračnih i obiteljskih savjetovatelja – HRD BiOS i Savjetovališta Đakovačko-osječke nadbiskupije. To je prvi od četiri webinara u ciklusu pod nazivom: „Osnaživanje djece u suočavanju sa svakodnevnim stresom“, a koji se održava u sklopu projekta „Pomakni svoje granice“ koji je sufinanciran sredstvima Osječko-baranjske županije. Predavanje je održala doc.dr.sc. Ana Kurtović, profesorica na Filozofskom fakultetu, Odsjeka za psihologiju, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku.
Na početku je sve sudionike pozdravio doc.dr.sc. Josip Bošnjaković, predsjednik HRD BiOSa i voditelj Savjetovališta Đakovačko-osječke nadbiskupije koji je ukratko predstavio predavačicu i uveo u predavanje. Voditeljica se bavila temom emocija kod djece i adolescenata. Istaknula je kako djeca i adolescenti nemaju mogućnost uklanjati stresore iz svoga života poput odraslih, a pogotovo ako stres dolazi iz bliže okoline. Učenici imaju stresove vezane uz nastavu, a najčešće su izazvani međuljudskim odnosima te samim ocjenjivanjem. Ono što može izazvati stres je ispitivanje, govor pred drugima, pa čak i rad u skupini. Adolescenti su opterećeni mišlju da ih se gleda te se boje sramoćenja i imaju stalni fokus na samozaštiti. Zbog toga postaju pasivni, manje su angažirani u nastavi i smanjuje se njihov osjećaj pripadnosti. Razdoblje adolescencije donosi promjene u odnosima s vršnjacima i traži se određena uključenost u grupu te prihvaćenost. Promjene u odnosu s nastavnicima kod adolescenata, u brojnijim razredima, izazivaju stres jer nema toliko pojedinačnog rada sa učenikom kao u osnovnoj školi. Ukoliko je emocionalna klima u razredu dobra, doprinijet će osjećaju pripadnosti koji je povezan sa samim uspjehom i motivacijom. Učenici, naprotiv, često stječu dojam da su ocjene jedino što se kod njih cijeni. Predavačica Kurtović istaknula je kako na učenike najveći učinak ima podrška nastavnika. Kod učenika se javljaju razne emocije: dosada, strah, nervoza, frustracija, sram, tuga te bespomoćnost koja je rizična za mentalno zdravlje. Predavačica je zaključila kako je stres kod učenika odgovornost svih koji su povezani sa odgojno-obrazovnim sustavom te pozvala sudionike da obrate pozornost na poštivanje učenika kao i na asertivnu komunikaciju.