Priredila: Rajka Šore, vanjska suradnica Bračnog i obiteljskog savjetovališta Splitsko-makarske nadbiskupije, Split

Kako sačuvati dobar odnos s adolescentom

„Kako sačuvati dobar odnos s adolescentom?“,pitanje je koje muči mnoge roditelje. Dvojbe vezane uz postavljanje jasnih pravila ponašanja, posljedica kršenja dogovorenih pravila i njihove dosljedne provedbe, prava su mora i za roditelje, i za odgajatelje. Izazovi s kojima se mladi ljudi na putu odrastanja suočavaju zahtijevaju itekakvu umješnost kako bi raznoraznim zamkama umakli. Oni tu umješnost tek trebaju steći. Pratiti djecu na dugom putu odrastanja nije nimalo lako. Roditeljske vještine ponekad nisu dostatne da  mlada osoba s povjerenjem slijedi njihove savjete. Potrebna je mudrost. Potrebna je strpljivost. Potrebno je uvijek iznova preispitivati osobne i obiteljske vrijednosti, ustrajati u kreiranju ugodne obiteljske atmosfere. Ugodna atmosfera ne znači izbjegavanje “neugodnih” tema. Govorimo o atmosferi u kojoj je moguć razgovor. Ljudski razgovor traži jasnoću, uvažavanje, uvjerljivost i suosjećanje.

Određeni (mali) stupanj agresivnosti u ovoj je dobi normalan (vikanje, sarkazam, unošenje u lice, ružne riječi…).  Ako eskalira u fizičko nasilje, tad više nije prihvatljiv i uobičajen za dob. Zato, ne uzimajte napade osobno i ne uzvraćajte agresijom ako ne želite kod kuće imati rat. Koristite strategiju izbjegavanja sukoba. Zadržite mir i jasno dajte do znanja da nema potrebe za vikom. Time dajete do znanja da ne prihvaćate takav način komuniciranja i da mora tražiti bolji. Budite mu uzor! Učite ga tako djelotvornim strategijama suočavanja sa stresom koje će ponijeti u vanjski svijet.

Kako naći ravnotežu ?

Dvostruki je vid obitelji – unutarnji i vanjski. Obitelj je mjesto u kojem se izražavaju i dijele osjećaji (ugodni i neugodni), iznose stavovi i mišljenja, preispituju odluke, traže rješenja, podnose tegobe i dijele odgovornosti. Osim ovog nutarnjeg vida, obitelj ima obvezu pomoći mladoj osobi da se uspješno integrira u društvo sa svim njegovim dobrim i lošim stranama. To je njen vanjski vid. Kako pomiriti ove stvarnosti?! Kako naći ravnotežu između dopuštanja mladima da istražuju i zadrže svoju neovisnost i njihovog zaštićivanja i postavljanja granica?! Da bi ovu ravnotežu uspostavili, važno je razumjeti što se događa u nutrini adolescenta, koje promjene se javljaju kako na fiziološkoj razini (pubertet) tako i na kognitivnoj, emocionalnoj i socijalnoj razini (adolescencija).

Što kaže neuroznanost? Što se događa u mozgu i tijelu mladih?

Tinejdžeri su dramatični

U razvojnoj fazi kada više nisu djeca, a daleko su od odraslosti, vrište bez nekog posebnog razloga. U isto vrijeme imaju potrebu za većom neovisnošću, ali i pripadanjem. Ne čudi ovakvo kontroverzno stanje, jer mozak se u ovom razdoblju razvija i mijenja najdramatičnije u životu. Ovo je kritičan trenutak razvoja jer se razvijaju nove kognitivne sposobnosti i vještine fascinantnom brzinom.

Cvjetanje neurona

Najnovija istraživanja su pokazala da se drugi procvat neurona u mozgu događa prije puberteta, za djevojčice oko 11., a dječake oko 12. rođendana.  Ovisno o tome što pubertetlija u to doba radi, primjerice guta vampirske romane ili uči voziti automobil, to oblikuje sivu masu mozga.

Nove vještine razmišljanja

Budući se povećava siva masa mozga, povezanost između određenih dijelova mozga postaje intenzivnija te se povećava snaga procesuiranja informacija.

Ako se tinejdžerima da dosta vremena i informacija, oni će razviti nove vještine lakše nego do sada. Kada moraju donijeti odluku na brzinu, ona će biti pod utjecajem emocija jer se u tom razdoblju više oslanjaju na limbički dio mozga, u kojem je centar za emocije, nego na dio mozga zadužen za razmišljanje.  Upravo zbog toga, u brzini znaju napraviti veoma riskantne poteze, a kada ih pitate o tome, znaju da to nisu trebali napraviti.

Nastupi gnjeva

Tinejdžeri dobivaju mnogo informacija iz svoje okoline, međutim, u isto vrijeme, mozak im još ne zna kako na njih sve odgovoriti. Često ne znaju što znači suosjećanje jer se jednostavno ne mogu zamisliti „u cipelama“ drugih ljudi. Zato često dolazi do nastupa gnjeva i ljutnje kod tinejdžera.

Intenzivne emocije

U pubertetu dolazi do posebno velikih promjena u limbičkom dijelu mozga, koji je ključan za formiranje emocija i sjećanja te regulira ritam srca i krvni tlak.  Zbog velikih promjena, u ovom dijelu mozga dolazi do jakih emocija kao što su bijes, strah, agresija, uzbuđenje i seksualna privlačnost te se stvara poprilična zbrka i buka u kanalima komunikacije, posebice s odraslima.

Odobravanje vršnjaka

Tinejdžeri sve bolje razmišljaju apstraktno i jako im je važna naklonost vršnjaka (odraslih ne baš).  Za tinejdžerski je mozak veoma važno odobravanje vršnjaka i zato su među vršnjacima voljni napraviti stvari koje inače nikada ne bi sami, samo zato da bi ispali „cool“.

Povećana spremnost na rizik

Tinejdžerima je potrebna znatno veća količina adrenalina da bi osjetili uzbuđenje koje odrasli osjete s puno manje adrenalina.  Slabije im je razvijen dio mozga zadužen za kontrolu impulsa i dugotrajnije predviđanje posljedica svojih djela. Upravo zbog toga tinejdžeri, posebno oni mlađi, upadaju u riskantne situacije: probavaju drogu i alkohol, tuku se i slično.

Potreba za više sna

Zzzzzz…. Idealno za tinejdžere je devet do deset sati sna dnevno. Istraživanja su pokazala znatno manju aktivnost moždanih valova dok tinejdžeri spavaju – za vrijeme sna mozak odlučuje koje neuronske veze ostavlja, a koje prekida (ovisno o tome koliko ih koristi tijekom budnog stanja). Ako tinejdžer ne spava dovoljno, može doći do nedovoljnog procesuiranja informacija u mozgu i pucanja nekih važnih veza što u konačnici može dovesti do zdravstvenih problema        (shizofrenija).

Središte svemira koji nije dovoljno dobar

Podivljali hormoni u pubertetu imaju itekakav utjecaj na mozak. Posebno je važan hormon oksitocin koji, između ostalog, utječe na osjetljivost prema samom sebi. Zato tinejdžeri često misle da su središte svemira i da ih svi promatraju, a u isto vrijeme taj svemir nije dovoljno dobar za njih. Zato i jedva primjetna bubuljica na nosu može biti razlog za ljutnju i/ili zabrinutost. Zato toliko vremena provode pred zrcalom.

Odrasti nije lako

Kada navedenim promjenama pridodamo i zahtjeve vanjskog svijeta, sadržaje i standarde koji se mladima nude kao nužnost da bi bili prihvaćeni, nije teško razumjeti njihovu tjeskobu. Nisko samopoštovanje, snižena razina motivacije, osjećaj bespomoćnosti i tuge, karakteristike su  depresije. Riječ je o psihičkom poremećaju koji se dva puta češće javlja u djevojaka. Statistike pokazuju da 1 od 3 adolescenta razmišlja o suicidu, a 1 od 6 ga pokuša izvesti. Izrazitiji nemir, drastične promjene ritma i navika spavanja i hranjenja, stalna potištenost i tuga, gubitak interesa za svakodnevne aktivnosti, stalno osamljivanje, riječi tipa „Štoće mi ovakav život,ovo ništa nema smisla, bolje da me nema“i sl., shvatite kao poziv u pomoć vašeg tinejdžera i potražite stručnu pomoć.

Digitalno okruženje i sadržaji koje mlada osoba upija posredstvom interneta, pretjerana izloženost ekranima i manjak kretanja, rizični su čimbenici koji zahtjevaju posebnu pozornost. Nemojte dopustiti da virtualni svijet oduzme Vama i Vašem djetetu ljepotu odrastanja. Istaknite vrijednost života i dragocjenost njegove osobe. Koristite riječi koje imaju snagu podići njihov duh. Budite optimistični! Kad teškoće naiđu, zauzmite sportski duh – idite na pobjedu!