Mentalno zdravlje djece u doba korone

by | 20. 10. 2020. | Obitelji s djecom

Priredila: Silvia Sokal Gojavić, mr. spec. kliničke psihologije

Nalazimo se u posebnom periodu pandemije koronavirusa, zahtjevnom za nove navike koje moramo usvajati, u ovom novom normalnom nakon potpune izolacije.

No, ne bismo smjeli zaboraviti njegovati i mentalno zdravlje naše djece. Evo nekih preporuka:

  • Prije nego krenete dati savjet djetetu – najprije dobro poslušajte što vam ima za reći.
  • Budite strpljivi.
  • Budite primjer zdravog ponašanja, time povećavate vjerojatnost da će dijete jednako tako činiti ili barem brže i lakše usvajati ono čemu ga učite.
  • Imajte na umu tko je u djetetovoj okolini, potrudite se da to budu i odrasle osobe sa zdravim navikama.
  • Koristite otvorena pitanja u komunikaciji s djecom. To su pitanja koja potiču komunikaciju i objašnjenje onoga što dijete misli, za razliku od zatvorenih pitanja koja traže odgovor s –da ili –ne, bez dodatnih pojašnjenja.
  • Učite opraštati vlastitim primjerom, dakle, i vi oprostite, iskomunicirajte, ne budite zlopamtilo koje će prošle greške „nabijati na nos“ u nekoj novoj prigodi.
  • Budite prisutni u djetetovom životu, posložite prioritete u smislu dodatnih poslova koji vam oduzimaju nepovratno vrijeme s djecom.
  • Djetetovo ponašanje shvatite kao odraz njegovih potreba i osjećaja, jer i najgore djetetovo ponašanje poziv je na komunikaciju, pokušajte biti kontrolirani u reakcijama na različita ponašanja djeteta.
  • Govorite istinu, pa ćete lakše učiti dijete da ne laže, budite autentični.
  • Ograničite korištenje elektroničkih uređaja svim ukućanima, ne samo djeci. Npr. odredite sat vremena u danu kad ćete svi uzeti mobitele/tablete/laptope, pogledati poštu i poruke, odgovoriti na njih, školska djeca eventualno vidjeti što profesori pišu na platformama za domaće zadatke. Nije u redu zahtijevati od djece da se ostave mobitela i tableta, a da ga mi sami pri tome držimo u ruci i koristimo društvene mreže ili igramo igrice.
  • Vjerujte djetetu i vjerujte u dijete.
  • Isplanirajte vrijeme za obiteljsko druženje, primjerice neki izlet u prirodu ako vrijeme dozvoljava, ili zajedničko igranje neke društvene igre.
  • Zagrlite svoje dijete – to mu je najveća hrana.
  • Postavite i poštujte granice.
  • Prepoznajte pozitivna ponašanja, reagirajte, pohvalite, jer, nažalost, češće smo usmjereni na negativna ponašanja, pa začas vičemo, svađamo se….
  • Pokažite svoje i prepoznajte djetetove osjećaje. Pokazujući svoje osjećaje učimo dijete da ih i samo pokazuje, što je svakako zdravije nego da ih negdje sprema, potiskuje, posebno one lošije osjećaje, negativne.
  • Budite dosljedni i ispunite svoja obećanja. Ovdje najčešće kiksamo, teško je biti dosljedan, to zahtijeva priličnu samokontrolu i dobro pamćenje.
  • Odgovarajte što mirnije kad su djetetove emocije povišene. Najlakše je ući u istu povišenu emociju s djetetom, ali onda nema koristi, samo se iscrpimo. Dajte vremena djetetu da se smiri, a potaknut ćete ga svojim mirnim tonom.
  • Vježbajte zajedno.
  • Molite zajedno.