Aktualno
Većina bračnih parova i obitelji, roditelja i djece, u zadnja dva mjeseca proživljavali su iznimno iskustvo karantene i kućne samoizolacije s kojima većina ljudi nema nikakva iskustva, prilagođavajući se različitim mjerama. Te mjere, koje u ovo vrijeme služe kako bi se spriječilo masovno širenje Koronavirusa, mogu utjecati na psihu, izazvati opterećenje, neugodnosti i stres.
Postoji cijeli niz znanstveno istraženih i učinkovitih oblika ponašanja koji nam omogućuju suvereno se nositi s ovom izvanrednom situacijom. Odlučili smo predstaviti Vam neke od njih i nadamo se da će Vam biti od koristi.
Pored karantena i kućne samoizolacije središnje mjesto u ovoj iznimnoj situaciji zauzima prisutnost straha te mnoštvo informacija kroz medije, koji se na svoj način bave Koronavirusom, te ponekada ne znamo u što vjerovati, na što se osloniti, gdje pronaći sigurno mjesto za sebe i svoju širu ili užu, cjelovitu ili rascjepkanu obitelj.
Mnogi ljudi pretpostavljaju da strah u određenim životnim situacijama ima smisla, da nam osigurava prednost ili da nas štiti. Na vrlo jednostavan način možete provjeriti, vrijedi li ta pretpostavka i za Vas. Izaberite si neku situaciju iz svakodnevnog života koja Vam stvara veliki strah i zapitajte se, bi li se lakše i bolje nosili s tim izazovom ako se ne bojite? Bez straha možemo biti puno mirniji i kreativniji, brže pronaći rješenja, bolje raspravljati, mirnije reagirati na ljude i situacije, osjećati se sretniji ili raditi što god je potrebno. Bez straha mi prije svega možemo imati više samopouzdanja, a to je odlučujuća prednost u svim životnim situacijama.
Na vrlo sličan način možete preispitati svoj odnos prema informacijama koje čitate u medijima. Iskreno se zapitajte, osjećate li se zaista informirani kada pratite sadržaje o Koronavirusu? Osjećate li u svom srcu da je često praćenje medija po tom pitanju korisno za Vas, da Vam daje osjećaj sigurnosti, da Vam na neki način pomaže? Ako ustanovite da se osjećate bolje bez medija ili sa umjerenijom količinom vremena provedenim uz medije, donesite novu odluku o tome koliko dugo i koliko često želite konzumirati medijske sadržaje! Vi odlučujete – vrlo je važno postati svjestan da Vi donosite odluke. Naša stvarnost uvelike ovisi o upravo našim odlukama i nije nužno sama po sebi onakva kako mislimo da bi trebala biti. Naime, za (pre)oblikovanje stvarnosti potrebno je uložiti svjestan napor i preispitati smjer naših odluka.
Josip Bošnjaković i Marinko Pehar
Kako nas sve ova situacija mijenja?
Nekima je bilo potrebno manje vremena, a nekima malo više da shvate ono što se oko nas događa. Neki se još uvijek bore s time. Svatko na svoj način. Svatko od nas proživljava različita emocionalna stanja, nekada ne znajući niti prepoznati i jasno odrediti kako se osjećamo. Nije niti čudno. Ova globalna pandemija natjerala nas je sve da promijenimo i prilagodimo svoja ponašanja. To je ono čega smo svi svjesni. Ono što možda ne primjećujemo odmah, usmjereni na neposredne opasnosti i usklađivanje vlastitih navika i rituala s novonastalim uvjetima, sve ovo polagano, u tišini mijenja i naš mentalni svijet. Uvodi promjene u to kakav stav i odnos zauzimamo prema sebi, drugima, svijetu. Svi mi imamo nekakva određena očekivanja i vjerovanja o samima sebi, o ljudima oko nas, o svijetu u kojem živimo. Normalno i očekivano da se osjećamo zbunjeno i „uzdrmano“ kada shvatimo da ta naša vjerovanja i očekivanja i nisu baš primjenjiva uvijek i svuda. Vanredne okolnosti zahtijevaju promjenu u ponašanju. Ali istovremeno neminovno dolazi do promjene i u našem razmišljanju.
Obitelji s djecom i popuštanje mjera
Iako mjere izolacije pomalo popuštaju, još uvijek se moramo držati preporuka nadležnih institucija vezano uz ponašanja i na radnom mjestu, i u školama i vrtićima ukoliko smo morali djecu uključiti u obrazovni sustav. No, ako smo još uvijek svi u kući, ono što je zasigurno uvijek potrebno to je struktura dana. Nekakav ustaljeni ritam, to jest da djeca znaju kad se ustajemo, kad jedemo, kada vrijeme provodimo zajedno a kad se svatko posvećuje sebi i svojim obvezama ili nečemu sto voli raditi.
Zašto se bojimo i odakle panika?
Naši umovi trude se najbolje što mogu da nas zaštite. Tako su se jednostavno razvili kroz godine i godine i brojna iskustva kojima smo kao ljudska populacija bili izloženi. Omogućili su nam tako da na vrijeme reagiramo na opasnosti i tako preživimo. Naš um će tako reagirati na svaku naznaku moguće prijetnje, usmjeriti se isključivo na nju i pokrenuti sve u našem organizmu kako bi nam omogućio da nas sačuva u tom trenutku – borimo se ili bježimo ili „zamrznemo“. Da dovedemo stanje pod kontrolu. Da stvorimo stabilno okruženje. Da stvorimo okruženje sigurnosti.
Brak i obitelj u doba straha i panike
Složiti ćemo se vjerojatno da su okolnosti svakodnevnog života bile prilično drugačije u posljednje vrijeme. I nismo mogli sa sigurnošću znati koliko će to trajati. Ni trenutno još nije se sve baš vratilo u potpunosti u „normalno“ funkcioniranje. Ne možemo ni znati koliko će dugotrajne posljedice svega ovoga biti prisutne u našim životima i kakve će one biti. Uznemirenost je bila tu, oko nas. I dalje još uvijek u tragovima jest. Ako se i nismo uplašili samog virusa i eventualnog oboljenja, vjerojatno lagano promišljamo o utjecaju svih događanja na posao, ekonomiju, svakodnevicu i sve ostale aspekte života. Svi smo nekako bili jedno određeno razdoblje „na rubu“.
Iskoristimo vrijeme s djetetom – jedan na jedan
Škole su zatvorene ili ih ne možemo iz različitih razloga poslati u školu. S njima smo kod kuće, možda i sami radimo od kuće. U takvoj situaciji normalno je da smo pod stresom te snažnim emocionalnim pritiskom.
Sve ovo može biti i prilika da uspostavimo bolje odnose sa svojom djecom. Vrijeme jedan na jedan s djetetom je besplatno i zabavno.
Razgovor o Covid-19 bolesti
Budimo spremni razgovarati sa svojom djecom. Djeca su već sigurno nešto načula. Ne možemo ih zaštitit šutnjom i tajnama, to možemo učiniti samo iskrenošću i otvorenošću. Moramo procijeniti koliko nam djeca mogu razumjeti. Mi ih najbolje poznajemo!
Odricanjem zadobiti
Mada nas je ova situacija s pandemijom korona virusa zatvorila prema nekim mogućnostima slobodnog kretanja, ipak nam nije i ne može zatvoriti izbor stava i prostor za manevar unutar trenutačnih zadanosti, slobodu kretanja našeg duha, donošenje odgovornih odluka i izbora napraviti najbolje moguće u danoj situaciji.
Upravljanje stresom tijekom pandemije Covid-19
Prvi smo puta suočeni s epidemijom na globalnoj razini (pandemijom). Način reagiranja na epidemiju ovisi o našoj osobnosti, onome što nas razlikuje od drugih ljudi i zajednici u kojoj živimo.
Možda primjećujete neke znakove stresa i anksioznosti u vlastitom ponašanju ili osjećajima nakon što ste saznali za pandemiju COVID 19 ili ćete ih primijetiti naknadno.
Pomaganje djeci u suočavanju s izvanrednim situacijama kao što je Covid 19
Bez obzira na dob vašeg djeteta, ono se može osjećati uzrujano ili imati druge snažne emocije u izvanrednim situacijama kao što je ova. Neka djeca reagiraju odmah, dok druga mogu pokazati znakove poteškoće mnogo kasnije.
Djeca i vijesti u kriznim situacijama – kako djeci objasniti što se događa u njihovoj stvarnosti?
U situaciji u kojoj se svijet trenutno nalazi, zasigurno nikome nije jednostavno pronaći načine i upravljati svojim emocijama, reakcijama te sveopćim prihvaćanjem novih okolnosti koje je donijela izolacija i izmijenila svakodnevne navike i život. Iako krizne situacije svaki čovjek prolazi i podnosi na sebi svojstven način, reakcije i ponašanja se ne mogu predvidjeti, ali se mogu oblikovati i prilagoditi, uz pomoć ili samostalno.