Priredila: Leali Osmančević

Dobra i kvalitetna komunikacija ključna je za razumijevanje i sporazumijevanje s adolescentima i mladima – jednom od generacija koju ponekad shvaćamo kao moguće problematičnu i izazovnu za shvatiti. Jedan od temelja koji je pokazatelj kvalitetnog odrastanja su upravo mladi u adolescentskoj dobi koji u tom, specifičnom razdoblju odrastanja, pokazuju najbolje od sebe.

Neovisnost i sloboda – dva glavna pitanja mladih

U spomenuta dva pojma u naslovu, mladi se itekako pronalaze. U adolescentskoj dobi, prepunoj izazova, suočavanja s novim, do tada nepoznatim uvjetima, te učenju novih, do tada nepoznatih načina komunikacije s drugima, mladi su željni svoje slobode i neovisnosti u različitim područjima – od mišljenja, samostalnosti, govora do separacije s do tada najbližima članovima obitelji ili zajednice u kojima su proveli djetinjstvo. U ovom razdoblju, mladi su skloniji komunikaciji s vršnjacima posebice jer upravo takav oblik komunikacije u njima razvija povjerenje i sigurnost te poistovjećivanje. Također, slične komunikacijske obrasce traže i pronalaze u medijima i medijskim sadržajima. U tom slučaju, sposobnost i vještina aktivnoga slušanja od neizmjerne je važnosti, bilo da dolazi od strane obitelji, nastavnika ili bilo koje druge odrasle osobe. Neprestano osluškivanje potreba i želja adolescenata i mladih pomaže u što boljem i kvalitetnijem razumijevanju njihovih interesa. Iako se sposobnost slušanja smatra sposobnošću koja se podrazumijeva, temeljena na činjenici da smo sposobni čuti, ne znači da uvijek u potpunosti slušamo i osluškujemo mladu osobu. Ključan savjet je u adolescentskoj dobi, dopustiti mladoj osobi da se izrazi do kraja i da je, kao odrasle, i zrele iskustvene osobe čujemo u cijelosti.

Kako čuti adolescenta? Poštovanje kao rješenje!

Jednostavno. Prije svega, dopuštanje da netko završi misao do kraja, više je od pola puta razumijevanja što mlada osoba želi reći odrasloj osobi kojoj vjeruje, bez obzira na ishod priče. Također, komunikacijski obrasci adolescenata i mladih „očekuju“ da se njihova priča odsluša do kraja, bez obzira na nemogućnost davanja instantnog rješenja jer ponekada – mladi samo žele da ih netko sasluša. S druge strane, čuti adolescenta ne znači složiti se sa svime izrečenim već razumjeti, staviti u kontekst i svojim iskustvom i procjenom, pokušati dati savjet ili rješenje. Spomenuto rješenje se upravo nekada pronalazi u samome aktivnome slušanju. Također, važan komunikacijski obrazac nalazi se i u posvećenosti prema sadržaju koje mlada osoba iznosi odrasloj osobi kojoj vjeruje i to je osobito važno čak i kada se ne slažemo sa svime izrečenim. Nastavno na to, neizmjerno je važno i ponavljati rečenice ili zaključke kako bi mlada osoba bila sigurna da se njegov/njezin govor pomno pratio i razumio i ima li prostora za eventualna pojašnjavanja.

Pitati ili ne pitati?

Od izuzetne je važnosti s vremena na vrijeme pitati adolescenta (nakon određenog razdoblja od prvotnog razgovora) jeste li dobro razumjeli njegove/njezine potrebe i je li ono što planirate učiniti i njima podobno. U takvim slučajevima korisno je izbjegavati svaku vrstu verbalne i neverbalne osude te svoja mišljenja formirati, a kasnije i iznijeti bez osuđivanja adolescenta. Ukoliko je to ipak nužno, preporučuje se parafrazirati njegove/njezine riječi i na njih dati adekvatan odgovor s mogućim pozitivnim i negativnim obilježjima. Svim mladim osobama, posebice do 18. godine života, neizmjerno je važno da u sugovorniku pronađu komunikatora kojem mogu vjerovati i to je najvažnije obilježje uspješne komunikacije.

Detaljno, a ne generalno

U komunikaciji s mladima, vrlo je važno biti jasan, nevezano je li riječ o pozitivnim ili negativnim ukazivanjima. Jasnoća je posebice važna kada se od mladih očekuju određene zadaće, pravila ponašanja i generalna očekivanja u svrhu što boljeg ishoda. Iskustveni primjeri u navedenim situacijama itekako mogu pomoći jer se mladi mogu poistovjetiti s primjerom, kao i upoznati slične mlade sa sličnim iskustvima. Također, vezano uz komunikacijske obrasce, neizmjerno je važno mladima se obraćati pojedinačno, bez generaliziranja, etiketiranja, stereotipiziranja, ili bilo koje druge općenitije uloge jer kao i svi mi, i mladi su stvoreni na sliku Božju i svojim postojanjem ostavljaju jedinstven i neponovljiv trag na ovome svijetu.

Smjernice koje mogu pomoći

• Razgovarajmo s mladima, ali ih ne sputavajmo u njihovoj komunikaciji.
• Zabranom, ušutkavanjem ili prekidom komunikacije mladih ne postižemo ništa, osim što unazađujemo njihovu ekspresiju.
• Budimo svjesni kada kao odrasli trebamo stati i u cijelosti poslušati i čuti mlade.
• Imajmo strpljenja – i mi smo jednom bili mladi i željeli smo da se naš glas čuje.
• Iskrenost i otvorenost te postavljanje pitanja u svrhu još kvalitetnijeg razumijevanja, pravi je ključ do dopiranja mladih duša i njihovih misli, želja i svega izrečenoga.