Priredio: Marko Grgić
Mladi vole definirati svoje izbore odgovornima. Možemo reći da su oni protagonisti poziva, ali imaju dužnost da se izjasne i odgovore. U središtu je subjekt radnje.1
U ovom članku pažnja se usmjeruju prema najvažnijim prijelazima u odraslu dob: završetka odgojnog procesa i školovanja u užem smislu. Pazit će se i na razlike između mladića i djevojaka.
Nadalje se razrađuje tijek uključivanja mladih u svijet rada unutar Europske unije, sa naglaskom na Italiji i Hrvatskoj. Cilj je imati barem dvije zemlje za usporedbu radi objektivnosti pregleda.
Slijedi govor o tim istim mladima koji se spremaju ‘napustiti’ svoje obitelji u potrazi za samostalnim životom.
Na kraju riječ, dvije bit će posvećene mladima koji su zapeli između škole i zaposlenja, tzv. generacija NEET (Non in Education Employment or Training) u Europskoj uniji.2
Obrazovanje u EU, Italiji e Hrvatskoj
Većina mladih nastavlja studij i nakon obaveznog školovanja. Povećanje stupnja obrazovanja je raširena pojava koja je obilježila sve europske zemlje tijekom zadnjih desetljeća. Od ’90-tih godina do 2005. godine broj učenika/studenata koji imaju od 15 do 24 godine se povećao sa 49% došavši na 64%, kao prosjek Europske unije. U svim zemljama EU među mladim većinu čine studenti. Dok je ulazak u sveučilišno školovanje ujednačen, godine izlaza su raznolike. Razlika proizlazi i iz veće mogućnosti pristupa zapošljavanju, prije svega u zemljama sjevera Europe gdje nerijetko studenti prekidaju obrazovanje radi intenzivnog posvećenja iskustvu rada.3
Ako gledamo stupanj obrazovanja, Italija, Njemačka i Austrija su ispod 30% od europskog prosjeka, za dob od 24 do 34 godine života. Italija je posebno nisko sa 12% diplomiranih u toj dobi.4 Razlog druge dvije zemlje je i ranije zaposlenje, što se i pozitivno odražava na ekonomiju. Hrvatska je u 2015. godini imala 18,5% studenata navedenoj dobi, također daleko ispod europskog prosjeka.5
Dok su muškarci po obrazovanju bili u apsolutnoj većini tijekom ’70- tih godina. Polovicom ’90 broj je ujednačen za dob od 15. do 24. godine.6 Djevojke bivaju više usklađene u pogledu studija i rada u struci sa 52% protiv 41% mladića. To se tumači time što one u globali pohađaju manje obrtničke škole. Među spolovima se primjećuje kako se 12% dječaka naklanja zanimanju svoga oca. Kod djevojčica je ‘nasljedno’ zanimanje u postotku zanemarivo.7
Ulaz u svijet rada
Kad se pogledaju dječji snovi o poslu otkrit ćemo zanimljive stvari. Primjeri su za susjednu Italiju, ali se vjeruje da je slično u Hrvatskoj. Na primjer kod njih je na prvom mjestu među djevojčicama posao odgojiteljice, dok dječaci žele biti nogometaši. Ostala mjesta kod djevojčica zauzimaju poslovi: učiteljice, medicinske sestre, majke, liječnice, balerine, frizerke, slikarice, veterinarke, arheologinje, pjevačice i časne sestre. Muški žele biti, osim nogometaša: piloti, vozači, vatrogasci, izumitelji/znanstvenici, poljoprivrednici, automehaničari, svećenici, arheolozi, učitelji i kuhari. Drugo pitanja u istraživanju je bilo kojega su se zanimanja najčešće igrali te se otkrila sličnost sa odabirom budućnosti.8
Za daljnji tijek života, jedno drugo istraživanje u Italiji se odnosilo na izbor srednje škole. Na prvom mjestu je bio interes prema gradivu (26,8%), mogućnost zaposlenja (21,3%), priprava za željeni fakultet (17,2%) i osobne sklonosti (16,4%).9 Podaci posvješćuju da su djevojke većinom potaknute zanimanjem za gradivo i mogućnošću odlaska na fakultet, dok mladići na prvo mjesto stavljaju mogućnost zaposlenja.10
Posljedično sa podizanjem razine obrazovanja, ulazak u svijet rada u EU je sve kasnije i kasnije. 1987. to je bilo sa 18. godinom, 1995. s 20. a u 2001. s 21. godinom.11
Odrasli provode 40% vremena na poslu. Mnogi kažu da bi radili i bez plaće jer im posao donosi zadovoljstvo. Tu se vrednuju elementi kao što je zaigranost koja je prisutna u svakom poslu nasuprot samoj zabavi koja je na duge staze manje usrećujuća. Posao nam osim toga donosi razinu koncentracije koja udaljuje od nas svakodnevne probleme12. Gledajući aktivnosti mladih, zapaža se da 25% uzimaju školske obaveze, zatim slijede hobiji, igra i sport sa 24%, hranjenje i odmor 15% te druženje sa prijateljima preko telefona ili u živo sa 13%.
Mladi izgubljene generacije NEET
U središtu pažnje je pojava mladih u dobi od 18 do 24 godine te odrasle mladeži od 25 do 34 godine, koji su izvan obrazovanja i zaposlenja na teritoriju EU.
Za 2012. godinu u 27 zemalja EU (Hrvatska postaje 28. član 2013.) zapaža se skoro 7 milijona mladih između 18 i 24 godine zvanih NEET, što je 17% svih mladih. Italija ih ima 1,2 milijona ili 27% ukupnog broja mladih, čime se stavljaju na prvo mjesto po brojnosti u toj grupaciji. U skupini odrasle mladeži od 25 do 34 godine, u toj istoj godini nalazimo ih 14 milijona, što čini 20,4% svih mladih EU te dobi. I tu Italija prednjači sa 2 milijona odraslih mladih,tj. 28,2% svih te dobi u Italiji.13
Preobrazba koja se zamjećuje na europskom kontinentu je: produženje godina studija vezan uz smanjenje broja radnih mjesta; povećanje broja mladih Neet; povećanje rizika društvenog isključenja i siromaštva među mladima. Sve to može rezultirati pogoršanjem zdravlja među mladima, odgađanje osamostaljene i produženje ovisnosti o vlastitoj obitelji.14
Neet mladi su međusobno vrlo različiti, od „klasičnih“ nezaposlenih, bolesnih i invalida, mladi koji se brinu drugim članovima obitelji, osobe koje su se posvetili slikarstvu, glazbi, samoobrazovanju ili volontiranju, te mladi koji rade na crno. Jedino što ih ujedinjuje je ne sabiranje kapitala na formalan način.15
Gledajući postotke primjećuje se kao u Italiji 70% svih mladih i odrasle mladeži (od 15 do 34 godine) živi još uvijek sa roditeljima.16 U Hrvatskoj populacija od 18 do 34 godine koja živi sa roditeljima čini 70,3%, dok je europski prosjek 48,1%. Muškarci su u tome brojniji.17 Mislim da se u slučaju Hrvatske mora uzeti u obzir i ratne prilike koje su nas vratile u prošlost kada su mladi bili manje ekonomsko samostalni, posebice po pitanju nekretnina.
Zaključne misli
Ovime se htjelo pružiti kratki uvid u stanje mladih i odrasle mladeži u EU uz naznake Italije i Hrvatske. Nadam se da može biti korisno i nekim daljnjim razvijanjima sličnih tematika.
1 Usp. S. ZONATO, Giovani e progetto di vita. Una ricerca sociologica sulle scelte che conducono all’età adulta, Padova, Edizioni Messaggero di Sant’Antonio/Facoltà Teologica del Triveneto, 2015, 317.
2 Usp. M. S. ANGOLI, Generazioni sospese. Percorsi di ricerca sui giovani Neet, Milano, FrancoAngeli, 2014, 27.
3 Usp. C. FACCHINI (ur.), Diventare adulti. Vincoli economici e strategie famigliari, Milano, Guerini scientifica, 2005, 22-24.
4 Usp. FACCHINI (ur.), Diventare adulti. Vincoli economici e strategie famigliari, 25.
5 Usp. EUROSTAT, Tertiary education statistics, in „Eurostat. Statistics explained“, http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Tertiary_education_statistics (pristupljeno 25.05.2020.).
6 Usp. FACCHINI (ur.), Diventare adulti. Vincoli economici e strategie famigliari, 28.
7 Usp. C. SANTONI, Scelte e percorsi dei giovani tra scuola, lavoro, famiglia e genere, Milano, FrancoAngeli, 2009, 46.
8 Usp. ZONATO, Giovani e progetto di vita. Una ricerca sociologica sulle scelte che conducono all’età adulta, 247-250.
9 Usp. SANTONI, Scelte e percorsi dei giovani tra scuola, lavoro, famiglia e genere,25-26.
10 Usp. SANTONI, Scelte e percorsi dei giovani tra scuola, lavoro, famiglia e genere, 27.
11 Usp. FACCHINI (ur.), Diventare adulti. Vincoli economici e strategie famigliari, 30-31.
12 Usp. M. CSIKSZENTMIHALYI – B. SCHNEIDER, Diventari adulti. Gli adolescenti e l’ingresso nel mondo del lavoro, Milano, Raffaelo Cortina Editore, 2002, 11-12.
13 Usp. M. S. AGNOLI, Generazioni sospese. Percorsi di ricerca sui giovani Neet, Milano, FrancoAngeli, 2014, 41-45.
14 Usp. AGNOLI, Generazioni sospese. Percorsi di ricerca sui giovani Neet, 28-30.
15 Usp. AGNOLI, Generazioni sospese. Percorsi di ricerca sui giovani Neet, 70.
16 Usp. AGNOLI, Generazioni sospese. Percorsi di ricerca sui giovani Neet,126.
17 Usp. EUROSTAT, Share of young adults aged 18-34 living with their parents by age and sex (source: EU-SILC), in “Eurostat. Statistics explained ”, http://ec.europa.eu/eurostat/web/products-datasets/-/ilc_lvps08, (29.05.2020), 1.