Neki zaključci publikacije „I hope tomorrow will never come“
Priredila: Leali Osmančević, mag. comm., asistentica na Odjelu za komunikologiju, Hrvatsko katoličko sveučilište
Za mlade osobe, odnosno sve mlade i adolescente do navršene 18. godine života, skrbi i međunarodna organizacija Save The Children koja je povodom stote obljetnice od osnutka, točnije prošle, 2019. godine, objavila vrlo važnu publikaciju vezanu uz budućnost djece i mladih pod nazivom „Adolescents and the impact of conflicton their experiences: an exploratory study in Iraq, Egypt, Jordan and Yemen“ i glavnim naslovom Nadam se da sutra nikad neće doći (prevedeno s eng: „I hope tomorrow will never come“). U spomenutoj publikaciji navedena su iskustva, doživljaji i rezultati brojnih istraživanja vezanih uz adolescentsku populaciju u spomenutim zemljama, najčešće zahvaćenim ratom, nasiljem i ostalim sukobima. Svakodnevne brige i nedoumice mladih osoba (u nastavku teksta se podrazumijevaju pod osobama mlađim od navršenih 18 godina života) razlikuju se od onih koje doživljavaju odrasli. Naime, u ratom i/ili sukobom zahvaćenom području, mladi se uglavnom oslanjanju na svoje vršnjake i njihova iskustva te nastavno na to koriste i komunikacijske kanale koji im to omogućavaju. U opisanim okolnostima, mladi su skloni imitiranju obrazaca ponašanja te su također skloniji slušanju savjeta vršnjaka i svojevrsnom oponašanju korištenja medija u kriznim situacijama (u usporedbi sa savjetima odraslih i/ili stručnih osoba – autoriteta za određeno područje).
Mladi u središtu, a ne u središtu sukoba!
Mladi su, unatoč svim komunikacijsko-digitalnim dostignućima 21. stoljeća, još uvijek u pojedinim dijelovima svijeta izloženi nasilju, siromaštvu i ostalim situacijama u kojima im ponestaje sigurnost – kod kuće (ukoliko je obitelj razdvojena zbog nasilja ili rata), kod prijatelja (ukoliko su škole i svakodnevne aktivnosti s vršnjacima nedostižne zbog sukoba i ratom zahvaćenih područja te drugih, nepovoljnih kriznih situacija), kod bliske odrasle osobe i sl. U takvim, ekstremnim i kriznim okolnostima, mladi gube i sveukupnu podršku tijekom svojega odrastanja te su primorani prilagoditi se potpuno izmijenjenim okolnostima. Glavni rezultati istraživanja navedene publikacije pokazali su da mladi koji su svjedočili bilo kojem obliku nasilja u najširem kontekstu, trebaju o tome govoriti, odnosno povjeriti se osobi kojoj iznimno vjeruju. Nadalje, u ratu i sukobima zahvaćenim područjima i dalje postoje adolescenti i mladi, s posebnim osvrtom na djevojke, koji ne smiju pohađati školu niti imaju pravo na obrazovanje – podizanjem svjesnosti o ovoj temi možemo utjecati na našu okolinu, a u najširem smislu na međunarodne politike vezane uz obrazovanje mladih iz nesigurnih područja svijeta. Također, međunarodne organizacije su pozvane zaštititi temeljna prava adolescenata i mladih pri zaštiti od nasilja, bilo da je riječ o međuvršnjačkom nasilju ili nasilju odraslih prema mladima. Može biti riječ i o nasilju u međunarodnim sukobima, u kojima ponekad žrtve nasilja budu upravo mladi koji su u pogrešnom vremenu bili na pogrešnim mjestima – lokacijama odvijanja sukoba između nadležnih organa i građana određene, sukobom ili ratom, zahvaćene zemlje. U svakoj od navedenih, kao i svih sličnih situacija, mlada osoba mora biti u središtu zaštite kako svoje okoline tako i zakonodavno-pravnog okvira zemlje u kojoj se nalazi!
Medijsko izvještavanje kao pomoć mladima i adolescentima u ratom/sukobom zahvaćenom području
Medijsko portretiranje mladih koji se nalaze u ratnim ili drugim za njih nesigurnim okolnostima također ima snažnu ulogu u doživljavanju i razumijevanja onoga što se oko njih događa, odnosno njihove okoline i trenutne stvarnosti. Stoga je vrlo važno u takvim okolnostima razgraničiti medijski prikaz društvene stvarnosti od medijske konstrukcije društvene stvarnosti, posebice jer se potonja puno češće pojavljuje i može, uslijed brojnih čimbenika, pa tako i nedovoljne medijsko-informacijske pismenosti, navesti mlade na potpuno pogrešnu percepciju i sliku stvarnosti. Takva pojava, odnosno čitav istraživački fenomen, ključan je za sve, ali posebice za mlade koji se trenutno nalaze u nesigurnim i neizvjesnim okolnostima. Samo jedna riječ, u ovom kontekstu medijski posredovana informacija, može promijeniti cjelokupno značenje određenog društvenog događaja koji se dogodio u stvarnosti. Kada je riječ o korištenju medija, s obzirom na dostupnost mladi se najčešće oslanjanju na internet, točnije društvene mreže i platforme digitalne ere. Pravilnom uporabom i znanjem o korištenju upravo taj podatak može biti i pozitivna platforma za informiranje mladih, umrežavanje i sveopće lakše podnošenje trenutnih okolnosti. Odrasli, s druge strane, u takvim okolnostima najviše vjeruju televiziji, ponajviše zbog njezine vizualnosti, no i jedna i druga vrsta medija samo jednim pogrešnim tumačenjem i plasiranjem informacije mogu negativno utjecati na mlade. Stoga je korisno i neizostavno prihvatiti da je medijsko-informacijska, kao i digitalna pismenost, uistinu pismenost 21. stoljeća.
U nastavku je poveznica za preuzimanje navedene publikacije kao i poveznica za stranicu organizacije Save The Children koja će vam, vjerujemo, biti korisna: https://resourcecentre.savethechildren.net/node/15384/pdf/i_wish_tomorrow_will_not_come.pdf