Aktualno
Većina bračnih parova i obitelji, roditelja i djece, u zadnja dva mjeseca proživljavali su iznimno iskustvo karantene i kućne samoizolacije s kojima većina ljudi nema nikakva iskustva, prilagođavajući se različitim mjerama. Te mjere, koje u ovo vrijeme služe kako bi se spriječilo masovno širenje Koronavirusa, mogu utjecati na psihu, izazvati opterećenje, neugodnosti i stres.
Postoji cijeli niz znanstveno istraženih i učinkovitih oblika ponašanja koji nam omogućuju suvereno se nositi s ovom izvanrednom situacijom. Odlučili smo predstaviti Vam neke od njih i nadamo se da će Vam biti od koristi.
Pored karantena i kućne samoizolacije središnje mjesto u ovoj iznimnoj situaciji zauzima prisutnost straha te mnoštvo informacija kroz medije, koji se na svoj način bave Koronavirusom, te ponekada ne znamo u što vjerovati, na što se osloniti, gdje pronaći sigurno mjesto za sebe i svoju širu ili užu, cjelovitu ili rascjepkanu obitelj.
Mnogi ljudi pretpostavljaju da strah u određenim životnim situacijama ima smisla, da nam osigurava prednost ili da nas štiti. Na vrlo jednostavan način možete provjeriti, vrijedi li ta pretpostavka i za Vas. Izaberite si neku situaciju iz svakodnevnog života koja Vam stvara veliki strah i zapitajte se, bi li se lakše i bolje nosili s tim izazovom ako se ne bojite? Bez straha možemo biti puno mirniji i kreativniji, brže pronaći rješenja, bolje raspravljati, mirnije reagirati na ljude i situacije, osjećati se sretniji ili raditi što god je potrebno. Bez straha mi prije svega možemo imati više samopouzdanja, a to je odlučujuća prednost u svim životnim situacijama.
Na vrlo sličan način možete preispitati svoj odnos prema informacijama koje čitate u medijima. Iskreno se zapitajte, osjećate li se zaista informirani kada pratite sadržaje o Koronavirusu? Osjećate li u svom srcu da je često praćenje medija po tom pitanju korisno za Vas, da Vam daje osjećaj sigurnosti, da Vam na neki način pomaže? Ako ustanovite da se osjećate bolje bez medija ili sa umjerenijom količinom vremena provedenim uz medije, donesite novu odluku o tome koliko dugo i koliko često želite konzumirati medijske sadržaje! Vi odlučujete – vrlo je važno postati svjestan da Vi donosite odluke. Naša stvarnost uvelike ovisi o upravo našim odlukama i nije nužno sama po sebi onakva kako mislimo da bi trebala biti. Naime, za (pre)oblikovanje stvarnosti potrebno je uložiti svjestan napor i preispitati smjer naših odluka.
Josip Bošnjaković i Marinko Pehar
Suosjećati znači zaustaviti se pokraj potrebitog – Peta scena suosjećanja (Mt 20, 30-34)
Rasti, razvijati se, mijenjati u okruženju ljubavi i bezuvjetne prihvaćenosti temelj je za razvijanje sigurne privrženosti. Pojam privrženosti jedan je od kamena temeljaca u psihologiji, počevši od Bowlbya i Ainstworth sredinom prošloga stoljeća, pa sve do najnovijih istraživanja u 2020. g. Tako se Condon i Makransky (2020), kada govore o suosjećanju, upravo vraćaju na potrebu sigurne privrženosti ako želimo biti suosjećajni.
Četvrta scena suosjećanja obasjana Božjim praštanjem i izazovom ljudskom praštanju
Kako bismo razumjeli našu četvrtu scenu suosjećanja, koristi razumjeti kako se ona događa u kontekstu govora o oprostu u Matejevom evanđelju. Petar pita Isusa koliko puta treba oprostiti bratu svome koji se ogriješi o njega, te pita je li dovoljno do sedam puta. I ovo je bio veliki iskorak naprijed u ono doba, do sedam puta oprostiti.
Festina lente
„Srž se kršćanskog života sastoji u tome da sa zahvalnošću prihvatimo Božju nježnost i dobrotu, kao i objavu njegove milosrdne ljubavi, te da dopustimo da nas ta ljubav iznutra preobražava.“ Međutim, što kad život u svakodnevici ne odražava u međuljudskim odnosima autentično kršćanstvo? Ili dođu situacije kad život nametne teška teodicejska pitanja? Kako se postaviti?
Suosjećanje, u orkestru zajednice, obogaćuje, vraća kraljevsko dostojanstvo – Treća evanđeoska scena suosjećanja – Mt 15, 32-38
U trećoj evanđeoskoj sceni suosjećanja (Σπλαγχνίζομαι) nailazimo ponovno na elemente suosjećanja o čemu je bilo govora u prvoj sceni (vidi 6.11.2020., Strauss i dr., 2016). Isus prepoznaje patnju, razumije ljude, empatizira, spreman je suočiti se s neugodnošću i izazovima, te djeluje kako bi ublažio patnju, a zatim i obogatio, učinio puno više.
Ima li itko da sve ovo vidi? – Druga scena suosjećanja (Mt 14, 14)
Druga scena, vrelo, žetva, izvor, radost suosjećanja, kojoj posvećujemo ovo razmišljanje, jest u sljedećem tekstu iz Mt 14, 14: Kad je Isus to čuo, povuče se odande lađom na samotno mjesto, u osamu. Dočuo to narod pa pohrli pješice za njim iz gradova. Kad on iziđe, vidje silan svijet, sažali mu (ἐσπλαγχνίσθη) se nad njim te izliječi njegove bolesnike.
Ovo su vremena žetve suosjećanja – Prva evanđeoska scena Mt 9, 36
O riječi suosjećanje, odnosno daleko raširenoj u engleskoj verziji compassion, danas se vrlo često govori u psihologiji, u duhovnosti, religioznosti, filozofiji, medicini, odgoju, ali i u drugim znanostima. S razlogom. Utjeloviti suosjećanje u svakodnevici, danas pogođenoj ne samo, ali koronakrizom, želimo se posvetiti idućih 13 tjedana, budući da se u Novom zavjetu na 13 mjesta pojavljuje riječ suosjećanje (…)
Mentalno zdravlje djece u doba korone
Nalazimo se u posebnom periodu pandemije koronavirusa, zahtjevnom za nove navike koje moramo usvajati, u ovom novom normalnom nakon potpune izolacije. No, ne bismo smjeli zaboraviti njegovati i mentalno zdravlje naše djece. Evo nekih preporuka:
Djeca i vršnjaci iz drugih kultura
Djeca su jedna od najosjetljivijih društvenih skupina, ali i jedna od najprihvaćenijih u širem društvenom kontekstu. Ukratko, lako ih je prihvatiti, a i međusobno se mogu vrlo brzo razumjeti, čak i kada ne dolaze iz iste kulture. Naime, bez obzira na društvene različitosti, djeca vršnjaci imaju iste potrebe i samim time iste ili slične interese, te i bolje međusobno razumijevanje.
Bračni problemi kao izazov za razvoj
Bračni parovi u svojoj zajedničkoj životnoj priči prolaze kroz više karakterističnih i tipičnih razdoblja, koja ih izazivaju na svladavanje određenih životnih zadaća. Par se, kao i ostali živi sustavi, nalazi u neprestanoj promjeni, i tek što su učvrstili svoj identitet kao par, moraju ga iznova graditi.
Ne „samoizolaciji“, da „solidarnosti“
Vrlo je važno, neizmjerno je važno kojim imenom nazivamo stvarnosti koje proživljavamo u našim životima. Na poseban način to je važno kada se susrećemo s novim stvarnostima. (…) Kako živjeti ljubav u doba potrebite distance, samoizolacije, izolacije?
Zašto se ljudi ne odlučuju za savjetovanje?
Mnogo je razloga zbog kojih ljudi dolaze na savjetovanje ili terapiju, ali mnogo je i razloga zbog kojih se ne odlučuju na isto. Zašto je to tako? Premda su iskustva svake pojedine osobe različita i svatko može imati svoje jedinstvene razloge zašto se odlučio potražiti podršku i pomoć (ili pak zašto nije), moguće je prepoznati neke najčešće misli, stavove, vjerovanja i razmišljanja koja ljudima mogu predstavljati prepreku da uopće uzmu u obzir savjetovanje kao jednu od mogućnosti ili pokušaju krenuti u taj proces.
Konfliktne situacije u očima adolescenata i mladih
Za mlade osobe, odnosno sve mlade i adolescente do navršene 18. godine života, skrbi i međunarodna organizacija Save The Children koja je povodom stote obljetnice od osnutka, točnije prošle, 2019. godine, objavila vrlo važnu publikaciju vezanu uz budućnost djece i mladih pod nazivom „Adolescents and the impact of conflicton their experiences: an exploratory study in Iraq, Egypt, Jordan and Yemen“ i glavnim naslovom Nadam se da sutra nikad neće doći (prevedeno s eng: „I hope tomorrow will never come“).
Brak i obitelj u crkvenom učiteljstvu (3)
Bračni odnosi kao izraz ljubavi i prijenos života naređeni su supružnicima (Post 1,27-28). Budućnost čovječanstva povjerena je njihovoj odgovornosti putem prenošenja ljudskog života: “Stoga će ispuniti svoju zadaću s ljudskom i kršćanskom odgovornošću i s poučljivim poštovanjem prema Bogu; sporazumno će i zajedničkim nastojanjem stvoriti sebi ispravan sud imajući pred očima svoje osobno dobro i dobro već rođene djece ili djece za koju predviđaju da će se još roditi…”
Znamo li biti žene i majke?
Ulaskom u brak postajemo žene svojim muževima, supruge, suputnice, partnerice u svakom smislu. Znamo li to biti? Najčešće se ponašamo onako kako smo gledale u svojoj obitelji, užoj ili široj. Tako često ponavljamo neka ponašanja koja su se pokazala lošima za bračni odnos, ali čini se da ne znamo drukčije.
Dječje ljeto u “novim normalnim” okolnostima
Nakon svake školske godine, djeca diljem svijeta s radošću iščekuju ljetne praznike s prvim asocijacijama na more, plaže, igranje u pijesku, sladolede i pripreme za novu školsku godinu. No, ove godine asocijacije su se promijenile – one vezane za drugo polugodište, ali i one vezane za ljetne praznike.
Bračna nevjera – kako dalje?!
Preljub je bračna nevjera, odnosno oblik izvanbračnog seksa koji je kršenje bračnih obveza od strane jednog od supružnika, kaže Wikipedia. No, je li to baš tako? Preljub u vidu izvanbračnog intimnog sjedinjenja samo je vanjska manifestacija svih ranijih izdaja koje je osoba dala sebi i svom bračnom partneru i znak je ozbiljne krize u braku.