Aktualno
Većina bračnih parova i obitelji, roditelja i djece, u zadnja dva mjeseca proživljavali su iznimno iskustvo karantene i kućne samoizolacije s kojima većina ljudi nema nikakva iskustva, prilagođavajući se različitim mjerama. Te mjere, koje u ovo vrijeme služe kako bi se spriječilo masovno širenje Koronavirusa, mogu utjecati na psihu, izazvati opterećenje, neugodnosti i stres.
Postoji cijeli niz znanstveno istraženih i učinkovitih oblika ponašanja koji nam omogućuju suvereno se nositi s ovom izvanrednom situacijom. Odlučili smo predstaviti Vam neke od njih i nadamo se da će Vam biti od koristi.
Pored karantena i kućne samoizolacije središnje mjesto u ovoj iznimnoj situaciji zauzima prisutnost straha te mnoštvo informacija kroz medije, koji se na svoj način bave Koronavirusom, te ponekada ne znamo u što vjerovati, na što se osloniti, gdje pronaći sigurno mjesto za sebe i svoju širu ili užu, cjelovitu ili rascjepkanu obitelj.
Mnogi ljudi pretpostavljaju da strah u određenim životnim situacijama ima smisla, da nam osigurava prednost ili da nas štiti. Na vrlo jednostavan način možete provjeriti, vrijedi li ta pretpostavka i za Vas. Izaberite si neku situaciju iz svakodnevnog života koja Vam stvara veliki strah i zapitajte se, bi li se lakše i bolje nosili s tim izazovom ako se ne bojite? Bez straha možemo biti puno mirniji i kreativniji, brže pronaći rješenja, bolje raspravljati, mirnije reagirati na ljude i situacije, osjećati se sretniji ili raditi što god je potrebno. Bez straha mi prije svega možemo imati više samopouzdanja, a to je odlučujuća prednost u svim životnim situacijama.
Na vrlo sličan način možete preispitati svoj odnos prema informacijama koje čitate u medijima. Iskreno se zapitajte, osjećate li se zaista informirani kada pratite sadržaje o Koronavirusu? Osjećate li u svom srcu da je često praćenje medija po tom pitanju korisno za Vas, da Vam daje osjećaj sigurnosti, da Vam na neki način pomaže? Ako ustanovite da se osjećate bolje bez medija ili sa umjerenijom količinom vremena provedenim uz medije, donesite novu odluku o tome koliko dugo i koliko često želite konzumirati medijske sadržaje! Vi odlučujete – vrlo je važno postati svjestan da Vi donosite odluke. Naša stvarnost uvelike ovisi o upravo našim odlukama i nije nužno sama po sebi onakva kako mislimo da bi trebala biti. Naime, za (pre)oblikovanje stvarnosti potrebno je uložiti svjestan napor i preispitati smjer naših odluka.
Josip Bošnjaković i Marinko Pehar
Komunikacija putem ekrana baka i djedova
Online svijet, digitalna komunikacija, online platforme, ekrani, aplikacije…sve su to pojmovi koje u društvu ne povezujemo odmah s populacijom starijih, baka i djedova. Za njih je, smatra se, sve to nepoznanica, poveznica s mladima i potpuno novi svijet.
Djeca i videoigre – osvrt na nove online okolnosti
U svjetlu online načina dobivanja informacija, učenja i intenzivnijeg provođenja vremena pred ekranima povećala se izloženost djece, ali i odraslih, računalnim odnosno videoigrama kao jednim od najčešćih načina provođenja slobodnog vremena.
Jedanaesta scena suosjećanja i 10 novih zapovijedi „suosjećajnog srca“ – Lk 10,25-37
O desetoj sceni suosjećanja nastavit ćemo promišljati na tragu tumačenja bibličara Fernanda Armellinija. Radi se o svima nama poznatoj sceni, naime o Samaritancu koji pomaže unesrećenom čovjeku.
U početku bijaše Ljubav
Pitanje početka iznimno je važno za mnoga, ili gotovo sva područja života. Kada je što počelo u mnogome određuje tijek zbivanja, zbog čega nastojimo utvrditi početak i razloge koji su bili prisutni u tom početku: što nam je jasniji početak to nam je jasnije sadašnje stanje, bilo da je riječ o svađi, ljubavi, braku, ratu, potresu, bolesti, napretku poduzeća ili kraju određenog razdoblja.
Molitva za ljubav (sv. Ignacije Lojolski)
Uzmi, Gospodine, i primi
svu moju slobodu,
moju pamet, moj razum
Deseta scena suosjećanja – S tužnom povorkom smrti susreće se suosjećajni Gospodar života – Lk 7,11-15
O desetoj sceni suosjećanja koju imamo kod evanđelista Luke promišljat ćemo na temelju tumačenja ovog odlomka bibličara Fernana Armellinija. eć nam je jasno kako se suosjećanje odnosi na bolne trenutke našeg života, a svjesni smo kako je smrt za mnoge najteži trenutak. Upravo pogledu na smrt posvećujemo desetu scenu suosjećanja.
Djeca nakon traume
Nakon traumatičnog događaja nikome pa ni djeci ništa se ne čini sigurnim. Uvjeravanje ne donosi nikakvu korist. Kako bi se djeci pomoglo potrebno je ponovo stvoriti otok sigurnosti, ma kako malen on bio. U svakom slučaju jasno je da se dogodilo nešto ružno i da smo preživjeli te sada moramo pokupiti komadiće koji su se rasuli, kako bismo opet bili cjeloviti.
Potres – kako (psihološki) preživjeti ?
Tri magistrice psihologije – Maria Paluh, Zrinka Štetić Grubišić i Ana Žulec prije dvije godine su pokrenule projekt ZAMisli, gdje najviše putem Instagrama približavaju psihologiju široj populaciji. “Nakon što nas je (ponovno) zadesio potres, primijetile smo kako su mnogi ljudi pod velikim stresom, vrlo su anksiozni i u strahu te smo odlučile napraviti eBook sa savjetima kako si psihološki pomoći”, kažu djevojke.
Besplatna publikacija: “Djeca i obitelji prije, tijekom i nakon potresa”
Nakon jučerašnjeg razornog potresa naše misli su s obiteljima koje su pretrpjele najveće gubitke, ali i svima onima koji su na bilo koji način pogođeni potresom. Javljaju nam se roditelji iz svih dijelova Hrvatske zabrinuti za svoju djecu, tražeći savjete o tome kako se postaviti, kako objasniti djeci što se događa i pružiti im podršku.
Deveta scena suosjećanja – Pitati za suosjećanje je hrabar i ljudski korak – Mk 9, 20-29
Devetu scenu suosjećanja htjeli bismo započeti promišljanjem nad odlomkom iz knjige Uskrsnuće pisca L. Tolstoja. Naime, opisujući nutarnja previranja Nehljudova o tome što uraditi sa zemljom koju je dobio u nasljedstvo, te pokušavajući se iskupiti za svoje loše ponašanje, Tolstoj (1979, 218) navodi sljedeće promišljanje tog lika
Zemlja nam nudi obrasce za upravljanje i organizaciju rada
70-ih godina prošlog stoljeća znanost počinje prepoznavati samosličnost kod prirodnih i umjetnih oblika. Benoit Mandelbrot, francusko-američki matematičar, naziva te oblike fraktalima. Riječ fraktal proizlazi iz latinskog frangere – „razdijeliti na komade“ i označava samoslične oblike u prirodi.
Osma scena suosjećanja – Mistika otvorenih očiju – Mk 8, 1-10
U vremenu prekrivenih lica, Bog nam ipak nastavlja pokazivati svoje lice, a znat ćemo da je to Božje lice jer će nam srce to potvrditi, radovat ćemo se. Psalmi su puni ljudske čežnje za Božjim licem, te nam svjedoče kako u dubini naše guše čeznemo za Bogom
Sedma scena suosjećanja – Eksperiment suosjećanja u preobrazbi današnjeg svijeta – Mk 6, 33-34
U današnjem promišljanju o suosjećanju, uzevši u obzir našu sedmu scenu, ovog puta iz Markovog evanđelja, spomenut ćemo se prošle godine preminulog teologa Johanna Baptista Metza (1928-2019) koji je jasno razlikovao pojam suosjećanja u kršćanstvu, pronalazeći svoje utemeljenje u Svetom Pismu.
Brak (pro) živjeti
Mnoge knjige, terapeuti, a i svatko od nas razmišlja o tome kako imati sretan brak. I pored razmišljanja, razmatranja, prijedloga i napora, čini se da se ne može baš svaki odnos poboljšati.
Šesta scena suosjećanja – Trenutak stvaranja novog – Mk 1, 40-41
U petoj sceni suosjećanja promišljali samo kako je preduvjet suosjećanja razvijena sigurna privrženost iz koje osoba djeluje. U novoj sceni suosjećanja, šestoj, Isus prije nego što je ozdravio gubavca jest u odnosu, relaciji s Ocem. Pra-slika je to, arhetip, sigurne privrženosti.
Ususret Božiću kroz „Vrijeme darivanja“
Zakoračili smo u vrijeme Došašća. Prva nedjelja je za nama. Prva svijeća gori na adventskom vijencu. Netko se sjetio dati imena tim svijećama: Mir, Vjera, Ljubav i Nada. Lijepo i poticajno je razmišljati o njihovim imenima i onome na što upućuju.